SRBIJU TRESE NOVA ZLATNA GROZNICA: Traže blago Nemanjića podno Sokoličke tvrđave! Mnogi veruju da se pod Ostricom krije RIZNICA BRANKOVIĆA i KRUNA CARA DUŠANA (VIDEO)
Foto: Youtube Printscreen

Legenda živi

SRBIJU TRESE NOVA ZLATNA GROZNICA: Traže blago Nemanjića podno Sokoličke tvrđave! Mnogi veruju da se pod Ostricom krije RIZNICA BRANKOVIĆA i KRUNA CARA DUŠANA (VIDEO)

Srbija -

Milenijumima ljudi grade naseobine i utvrde na prevoju planine Ostrice, prirodnog bedema između čačanske kotline i Šumadije. Ovdašnji srednjovekovni "tvrdi grad" na fantastičnoj steni Sokolici iznad sela Ostra je samo najuočljiviji ostatak prošlosti, a prvo naselje ovde je zasnovano još u bakarno doba, između 2.600 i 2.000 godina pre nove ere.

foto: Shutterstock

Sokolička tvrđava je kontrolisala puteve koji su preko čačanske kotline povezivali jadransko primorje sa Šumadijom. Njihovi ostaci još se vide na šumskim stazama kojima danas malo ko prolazi, osim tragača za mitskim blagom Nemanjića, pišu Večernje novosti.

- Prostor oko Sokolice je bio gotovo bez prekida naseljen od 17. veka pre Hrista do 17. veka naše ere, zahvaljujući izuzetnom strateškom položaju. Ona je uvek bila osmatračnica i pribežište stanovništva iz okoline. Sam prostor grada na steni istraživan je pre 40 godina, ali nikada nisu pronađena naselja koja je štitio. Sad nam je Ministarstvo kulture odobrilo sredstva za nastavak istraživanja, jer analiza ranije pronađenog materijala ukazuje da je ovaj prostor bio veoma značajan - kaže arheolog Katarina Dmitrović, iz Narodnog muzeja u Čačku.

Uprkos značaju koji Sokolici na Ostrici pridaje nauka, široj javnosti ona je nepoznata iako je pre 40 godina proglašena za zaštićeni spomenik kulture. Od tada su po njoj kopali samo tragači za blagom, rizikujući život uvlačeći se u procepe u stenama i u potkope pod drevnim zidinama.

Njih je privlačila kao magnet legenda da su pod Ostricom skrivene riznice despota Đurđa Brankovića, u kojima je i nemanjićko blago, uključujući krunu cara Dušana. Tragači su verovali da je reč o autentičnom narodnom predanju, ne znajući da je mit star samo 100 godina. Njega je stvorio meštanin obližnje Ostre, koji je pročitao prvi srpski viteški roman "Rajko od Rasine" i preozbiljno shvatio izmaštanu temu.

Autor knjige je Čedomilj Mijatović, srpski ekonomista, istoričar, književnik, diplomata i političar s kraja 19. veka. U roman tipičan za eru nacionalnog romantizma on je utkao legendu o riznici Brankovića u kojoj je kao srpski Sveti gral sijala Dušanova kruna. Mijatović je legendu o blagu u grobnici despota Đurđa negde na Rudniku prilagodio za potrebe svog romana i riznicu locirao u pećine planine Ostrice nad Ostrom.

Profesor Radomir Ilić iz Srpskog geografskog društva je istražujući krajem 19. zabeležio da je Ostranima poznata "gradina", ali da ne znaju nijednu priču o njoj. To se promenilo kad je seljanin Strahinja Belić pročitao knjigu "Rajko od Rasine" u kojoj su opisane podzemne riznice nadomak njegove kuće. On je bio prvi tragač za blagom i sadržaj romana je počeo da pretvara u lokalnu legendu. Sledili su ga drugi maštoviti kopači i priča se naduvavala kao balon.

foto: Youtube Printscreen

Kopao je ko god je stigao, od seljana do stranaca iz dalekih krajeva. Bili su razočarani preistorijskim i antičkim nalazima i bacali su ih kao bezvredne ili zadržavali kao egzotične suvenire. Na sreću, učitelj Danilo Belić iz Ostre je sedamdesetih godina prošlog veka počeo da sakuplja ove predmete i nosi ih u čačanski Narodni muzej. Zahvaljujući njemu, pokrenute su arheološke kampanje 1973. i 1977. posle kojih je lokalitet Sokolica, bar na papiru, zaštićeni spomenik kulture koji se danas jedva vidi od gustog zelenila.

Krajem antike ili u ranom srednjem veku vrh Sokolice je utvrđen kamenim bedemima debljine od 1,5 do dva metra, a najmlađi nalazi sa tog prostora su iz 10-11. veka naše ere.

- Planinsko utvrđenje Sokolica je imalo veliki strateški značaj, jer je kontrolisalo važne puteve koji su iz Pomorja i Bosne preko čačanske kotline vodili ka Šumadiji. Pronađeni ostaci srpske grnčarije iz perioda oko 11. veka ukazuju na to da je korišćena u prednemanjićkoj Srbiji kneza Časlava - kaže arheolog dr Dejan Radičević, docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

(Kurir.rs/Večernje novosti/Boris Subašić/Foto: Youtube Printscreen)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track