GARDIJAN ODAO POČAST JOVANU ĆIRILOVU: On je bio prkosni svetionik kulture!
Foto: Fonet

Glavna kulturna figura Srbije

GARDIJAN ODAO POČAST JOVANU ĆIRILOVU: On je bio prkosni svetionik kulture!

Pop kultura -
Putovao je neumorno u potrazi za najnovijim trendovima i fenomenima svetskog teatra. Bio je poliglota, pragmatičar koji je uspevao i da u uslovima komunizma i kasnije, uvek prikaže najbolje iz pozorišnog života. Izuzetno je cenio britanski teatar, piše Majkl Koveni

Ne propustite...

Preminuo Jovan Ćirilov

Jovanu Ćirilovu kao izuzetnom poznavaocu svetskog teatra koji je u Beograd dovodio najveće ansamble i reditelje, piše za "Gardijan" Majkl Koveni.Jovan Ćirilov, koji je nedavno preminuo u 83. godini života, osnovao je 1967. Beogradski internacionalni pozorišni festival (Bitef) zajedno sa rediteljkom Mirom Trailović. Uprkos "hladnom ratu", oni su uspeli odmah da festival etabliraju kao vodeći te vrste na Balkanu i šire, piše Koveni.

On podseća i da je Bitef i tokom ratnih devedesetih i etničkih sukoba bio prkosni svetionik, a da Ćirilov prvi put ove godine nije prisustvova festilavu zbog bolesti, ali i da su i ovog puta na festivalskom programu bila vanredne predstave iz Varšave, Litvanije i Nemačke. Kao izuzetan poznavalac svetskog teatra, u Beograd je dovodio najveće ansamble i vodeće reditelje i intelektualce kao što su Piter Bruk, Robert Vilson, Pina Bauš, Ingmar Bergman...

Putovao je neumorno u potrazi za najnovijim trendovima i fenomenima svetskog teatra. Bio je poliglota, pragmatičar koji je uspevao i da u uslovima komunizma i kasnije, uvek prikaže najbolje iz pozorišnog života. Izuzetno je cenio britanski teatar, znao je da doleti da vidi najnoviju "veliku stvar" i, piše Koveni, tada bi često boravio kod njega i zaposedao njegovu biblioteku (a sam je imao 10.000 knjiga u vlastitoj).

Prisetio se i jednog čudnog i urnebesnog telefonskog razgovora koji su vodili kada je radio na prevodu "Bliskosti" Patrika Marbera, a o Ćirilovu piše i da je bio asketa, te da je u njemu bilo nečeg dečačkog i nevinog. Kao glavna kulturna figura u svojoj zemlji, Ćirilov je prvi još osamdesetih otvoreno govorio protivu diskriminacije homoseksualaca, pisao je kritike i kolumne za vodeće medijske listove, a preveo je i autore kao što su Breht, Šepard, Fraj, Mamet...

Prelazio je granice i bio do kraja bezuslovno posvećen umetnosti i teatru, zaključuje se u "Gardijanu".

Foto: Zorana Jevtić
Foto: Zorana Jevtić

(Blic)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track