Slušaj vest

Dok mnogi građani Srbije sa dolaskom hladnijih dana razmišljaju kako da zagreju stan ili kuću, a da ih računi za struju i grejanje ne iznenade, stanovnici nordijskih zemalja imaju iskustva sa znatno surovijim zimskim uslovima. U pojedinim delovima Norveške, Švedske i Finske temperature se spuštaju i ispod minus 30 stepeni, ali zahvaljujući savremenim sistemima grejanja i pažljivo projektovanim objektima, njihovi domovi mogu da ostanu prijatno zagrejani čak i tokom najvećih mrazeva.

grejanje klima uređaj stan
grejanje na klima uredjaj u stanu Foto: Antonio Guillem/Shutterstock

Iako mnogi pretpostavljaju da stanovnici severne Evrope koriste izuzetno snažne grejalice ili troše ogromne količine električne energije, ključ njihovog pristupa leži u nečemu drugom. Umesto da se oslanjaju isključivo na proizvodnju toplote, veliku pažnju posvećuju sprečavanju njenog gubitka.

Upravo zbog toga izolacija, kvalitetna stolarija, odgovarajuća ventilacija i pravilno podešavanje temperature imaju gotovo jednako važnu ulogu kao i sami uređaji za grejanje.

Kako Norvežani zagrevaju kuće tokom ledenih zima?

U Norveškoj je električna energija jedan od glavnih izvora za zagrevanje domaćinstava, ali se sve češće koristi i tehnologija koja omogućava efikasnije iskorišćavanje energije.

Reč je o toplotnim pumpama, uređajima koji preuzimaju toplotnu energiju iz spoljašnjeg vazduha i prenose je u unutrašnjost objekta. Iako na prvi pogled deluje neobično da se toplota može dobiti iz hladnog vazduha, ovakvi sistemi mogu da rade i kada je napolju temperatura ispod nule.

Radijator
radijator Foto: Shutterstock

Njihova prednost je u tome što za prenos određene količine toplote obično troše manje električne energije nego klasične električne grejalice koje toplotu stvaraju direktno iz struje. Ipak, njihova efikasnost zavisi od spoljašnje temperature, karakteristika uređaja i samog objekta.

U norveškim domaćinstvima koriste se i peći na drva, koje predstavljaju tradicionalan način zagrevanja, a u pojedinim kućama služe i kao dopunski izvor toplote tokom posebno hladnih dana.

Šveđani pronašli način da iskoriste čak i toplotu koja bi bila odbačena

Švedska je razvila drugačiju kombinaciju rešenja. Dok su u porodičnim kućama veoma zastupljene toplotne pumpe, mnoge stambene zgrade priključene su na centralizovane toplovodne sisteme.

Takav način grejanja poznat je i u Srbiji, ali Šveđani koriste raznovrsnije izvore energije za zagrevanje vode koja potom cevovodima stiže do stanova.

Osim biomase i postrojenja koja istovremeno proizvode električnu i toplotnu energiju, značajno mesto zauzima iskorišćavanje viška toplote iz industrijskih pogona.

Zidno grejanje
Foto: Toru Kimura/Shutterstock

Umesto da se energija nastala tokom određenih proizvodnih procesa jednostavno ispusti u okolinu, ona se, tamo gde postoje tehnički uslovi, preusmerava u sistem grejanja.

Sličan princip primenjuje se i prilikom energetske prerade otpada, kada se oslobođena toplota koristi za zagrevanje objekata.

Na taj način smanjuje se potreba za dodatnom proizvodnjom energije, a postojeći resursi se potpunije iskorišćavaju.

Danci se oslanjaju na velike toplovodne mreže

U Danskoj daljinsko grejanje ima naročito važnu ulogu i dostupno je velikom delu stanovništva.

Za razliku od sistema koji zavise od jednog energenta, danska toplovodna infrastruktura može da kombinuje različite izvore toplote, uključujući velike toplotne pumpe i energiju koja nastaje kao nusproizvod drugih procesa.

Zahvaljujući tome, toplota iz industrije ili drugih postrojenja može da se iskoristi za zagrevanje brojnih domaćinstava.

Ovakav pristup posebno je pogodan za gusto naseljene sredine, gde razvijena toplovodna mreža omogućava snabdevanje velikog broja zgrada iz zajedničkog sistema.

Žena proverava koliko su topli radijatori
Žena umanjila račun za struju jeftinim cakama za grejanje Foto: Shutterstock

Finci koriste energiju zemlje, a Islanđani imaju posebnu prednost

U Finskoj se različiti načini grejanja prilagođavaju karakteristikama objekata i mestu stanovanja. U gradovima je zastupljeno daljinsko grejanje, dok se u porodičnim kućama koriste električni sistemi, toplotne pumpe i peći na drva.

Posebno su zanimljive toplotne pumpe koje iskorišćavaju energiju tla.

Na određenoj dubini temperatura zemlje tokom godine znatno manje oscilira nego temperatura vazduha, pa se ta osobina koristi za zagrevanje objekata.

Međutim, postavljanje takvog sistema zahteva odgovarajuće zemljište, stručnu procenu i veća početna ulaganja.

Island se, s druge strane, izdvaja zahvaljujući bogatim geotermalnim izvorima.

Prirodno zagrejana voda iz dubine zemlje koristi se za snabdevanje naselja toplotnom energijom. Kroz razgranatu mrežu cevovoda ona stiže do objekata i omogućava zagrevanje prostora.

U oblastima gde geotermalna infrastruktura nije dostupna koriste se drugi izvori, među kojima važno mesto zauzima električna energija.

Njihova najveća tajna nije u grejanju, već u zidovima i prozorima

Žena podešava radijator
Foto: Shutterstock

Iako nordijske zemlje koriste različite tehnologije, postoji pravilo koje ih povezuje: nema mnogo koristi od snažnog grejanja ukoliko toplota neprestano izlazi iz objekta.

Zbog toga se velika pažnja posvećuje termoizolaciji spoljašnjih zidova, krova i podova, kao i pravilnoj ugradnji prozora i vrata.

Kvalitetna stolarija i dobro zaptiveni spojevi smanjuju prodor hladnog vazduha, dok odgovarajuća izolacija usporava prolazak toplote kroz konstrukciju.

Važan je i sistem ventilacije. U savremenim energetski efikasnim kućama mogu se koristiti uređaji sa povraćajem toplote, koji omogućavaju razmenu vazduha uz manje gubitke energije.

Takva rešenja doprinose održavanju prijatne temperature bez potrebe da grejanje neprekidno radi punom snagom.

Ipak, ni u severnoj Evropi nisu svi objekti podjednako dobro izolovani. Starije kuće i zgrade često zahtevaju dodatnu obnovu, zamenu dotrajale stolarije i unapređenje sistema grejanja.

Šta građani Srbije mogu da nauče od Skandinavaca?

Najvažnija pouka nordijskog načina grejanja jeste da zamena uređaja nije uvek prvi korak ka manjim računima.

U kući sa lošom izolacijom čak i veoma efikasan sistem može da troši znatno više energije nego što bi trošio u objektu koji dobro zadržava toplotu.

Devojka sedi kraj radijatora i greje se
Da li je bolje grejati stan ceo dan ili samo po potrebi? Foto: Shutterstock

Zato bi pre ulaganja u novu peć, kotao ili toplotnu pumpu trebalo proveriti stanje zidova, krova, prozora i vrata.

Posebno je važno utvrditi gde nastaju najveći gubici energije, jer upravo ta mesta mogu da budu razlog što se prostorije brzo hlade nakon isključivanja grejanja.

Takođe, izbor snage uređaja treba prilagoditi površini, izolaciji i stvarnim potrebama domaćinstva. Prejak sistem ne mora da bude ekonomičniji, dok preslab uređaj može da ima poteškoća da postigne željenu temperaturu.

Iskustva severne Evrope pokazuju da se ušteda ne postiže samo izborom energenta, već pravilnom kombinacijom izolacije, efikasnog grejanja i kontrole temperature.

 Video: Kada je najbolje servisirati grejanje

01:53
Evo kada je najbolje servisirati grejanje: Majstor za Kurir televiziju otkrio kako da računi budu manji: "Pre hladnih dana obavezno proverite jednu stvar!" Izvor: Kurir televizija