Zašto je većini žena uvek hladno? Farmakolog objasnio zbog čega je ženski pol osetljiviji na niže temperature
U ljudskoj i životinjskoj koži nalaze se posebni receptori za prepoznavanje toplote i hladnoće, koji u velikoj meri diktiraju da li će neki organizam ostati na određenom mestu ili će potražiti prijatniji ambijent. Najnovije istraživanje, publikovano 28. oktobra u naučnom žurnalu Journal of Physiology, pokazalo je da se ovi receptori kod ženki miševa pale tek na višim temperaturama, zbog čega njima prija okruženje koje je za približno četiri stepena Celzijusa toplije nego kod mužjaka. Po svemu sudeći, ključnu ulogu u ovoj razlici u osetljivosti igra hormon testosteron.
"Mogli biste reći da je to samo simpatično zapažanje bez posebnog značaja. Ali to ima praktične posledice", izjavio je za portal Live Science koautor ovog rada Piter MekNoton, farmakolog sa Kraljevskog koledža u Londonu koji se bavi izučavanjem bola, percepcije toplote i termoregulacije.
Eksperiment koji je otkrio razliku od četiri stepena
Specifični proteini smešteni u nervnim završecima kože reaguju čim osete promenu spoljašnje temperature.
"Možete ih posmatrati kao male električne generatore u nervnim završecima", pojasnio je dr Majkl Katerina, neuronaučnik sa Univerziteta Džons Hopkins koji nije bio deo istraživačkog tima. Nakon što se aktiviraju, ovi proteini otvaraju put naelektrisanim jonima ka senzornim nervnim ćelijama, koje zatim šalju električne impulse pravo u mozak. Od toga sa kojim su moždanim krugovima te nervne ćelije povezane zavisi i naš konačni osećaj vrućine ili hladnoće, dodao je Katerina.
Budući da je od ranije poznato da osim žena i ženke brojnih životinjskih vrsta, poput miševa i ptica, radije biraju toplije uslove od mužjaka, naučnici su postavili poseban ogled kako bi ispitali uzrok te pojave. U eksperimentu je učestvovalo 30 mužjaka i 27 ženki miševa, koji su postavljeni na dve spojene podloge različite toplote – jedna je stalno održavana na 33 stepena Celzijusa, dok se temperatura druge menjala od hladnijih ka toplijim vrednostima.
Kamere su neprekidno beležile kretanje životinja i merile koliko se vremena svaka jedinka zadržava na određenoj površini. Oba pola su radije birala ploču zagrejanu na 33 stepena u situacijama kada je susedna bila hladnija. Ipak, kada je druga podloga zagrejana na 38 stepeni, ženke su na njoj ostajale daleko duže nego mužjaci, pa se pokazalo da je prosečna idealna temperatura podloge za mužjake iznosila oko 32 stepena, dok je za ženke bila 36 stepeni.
"Pošto je vrh kaveza bio potpuno otvoren, nije bilo govora o tome da temperatura vazduha utiče na miševe", istakao je MekNoton, naglasivši da su odluku o kretanju donosili isključivo receptori u njihovoj koži. Pored toga, naučnici su proverili i unutrašnju telesnu temperaturu, kao i temperaturu same kože kod oba pola, utvrdivši da tu ne postoje nikakva značajnija odstupanja.
Presudna uloga testosterona
U nastavku studije istraživači su proverili kakav bi bio ishod ukoliko bi genetskim putem uklonili protein zadužen za detekciju toplote. Kod mužjaka miševa ovakav zahvat doveo je do toga da znatno ređe izbegavaju topliju podlogu, što potvrđuje da taj protein inače šalje signal upozorenja koji ih tera da se sklone sa vrelih površina. Nakon uklanjanja proteina, njihova željena temperatura popela se na približno 35 stepeni, čime su se gotovo izjednačili sa ženkama. Sa druge strane, kod ženki miševa eliminisanje ili blokada ovog istog proteina nije izazvala gotovo nikakvu promenu u ponašanju.
Pogledajte video: Ne razbolevamo se zbog hladnoće