Objavljena lista 10 najboljih gradova na planeti: Stručnjaci kažu da je u njima epicentar života na našoj planeti
U vremenu kada svet puca po šavovima – zbog ratova, kriza i neizvesnosti – jedan poredak ostaje važniji nego ikad: koji su gradovi najjači, najstabilniji i najpoželjniji za život i rad?
Odgovor donosi nova lista 1.000 najvažnijih svetskih gradova koju je sastavio tim analitičara iz kompanije Oxford Economics, ocenjujući ih kroz pet ključnih kategorija:
- ekonomija, ljudski kapital, kvalitet života, ekologija i upravljanje.
Top 10 gradova sveta za 2025:
- Njujork (SAD)
- London (Velika Britanija)
- Pariz (Francuska)
- San Hoze (SAD)
- Sijetl (SAD)
- Melburn (Australija)
- Sidnej (Australija) [novi ulazak]
- Boston (SAD) [novi ulazak]
- Tokio (Japan)
- San Francisko (SAD)
Zašto baš ovi gradovi?
Njujork i London i dalje drže vrh. Ne samo da su svetski finansijski centri, već i mesta gde se stvaraju ideje, obrazuju najbolji kadrovi i donose ključne odluke. Ovi gradovi su pravi motori planete.
Pariz je ove godine prestigao Silicijumsku dolinu i zaseo na treće mesto. Francuska prestonica ima ogroman BDP i fokus na uslužni sektor. San Hoze i dalje briljira zahvaljujući tehnološkim gigantima poput Apple-a, Google-a i Mete – ali je pao na četvrto mesto.
Sijetl, dom Amazona, Microsofta i Boinga, ima odličnu kombinaciju tehnologije, avio-industrije i maloprodaje. Zahvaljujući tome, zauzeo je petu poziciju.
Sidnej i Boston – nova imena među elitom
Po prvi put među deset najboljih našli su se Sidnej i Boston. Sidnej je skočio na listi zbog izvanrednog kvaliteta života i poboljšanja ekoloških standarda. Boston, s druge strane, ima jaku ekonomiju, prestižne univerzitete (Harvard, MIT) i sve je popularniji kod globalnih kompanija.
Ko ide gore, a ko pada?
Stručnjaci iz Oxford Economics navode da su se gradovi iz Indije, Indonezije i Velike Britanije značajno popravili ove godine, dok su japanski, kanadski i brazilski gradovi zabeležili pad.
Gradovi budućnosti: osam arhetipova
Analiza ide korak dalje i grupiše gradove prema njihovim karakteristikama u osam kategorija:
globalni lideri, regionalni centri, kulturne prestonice, održivi gradovi, industrijski centri, nasleđeni gradovi, rastući megagradovi i zvezde u usponu.
Svaka grupa ima svoje izazove i prednosti:
Globalni lideri (poput Njujorka i Londona) najbolje mogu da iskoriste potencijal veštačke inteligencije, ali se suočavaju sa sve većom nejednakošću.
Rastući megagradovi (u Aziji i Africi) imaju ogroman potencijal za razvoj ljudskog kapitala, ali se bore sa prebrzom urbanizacijom.
Kako se meri atraktivnost jednog grada?
Oxford Economics Global Cities Index uzima u obzir:
- Koliko grad doprinosi globalnoj ekonomiji
- Koliko je obrazovan i produktivan njegov narod
- Kako se u njemu živi – zdravstvo, stanovanje, bezbednost
- Koliko brine o okolini
- Kako se njime upravlja – transparentnost, efikasnost, stabilnost
Bonus video: Ovako izgleda jedan od aerodroma u Tokiju