ALEKSANDRA JERKOV: Klimatske promene i klimatska pravda
Foto: Privatna Arhiva

Srbija i 21. vek

ALEKSANDRA JERKOV: Klimatske promene i klimatska pravda

Lični stav -

Ovih dana održana su dva događaja koja su okupila svetske lidere - jedan u Rimu, a drugi u Glazgovu, a na oba su razgovarali o onome što, u svetskim razmerama, postaje najveći problem sa kojim će se planeta i čovečanstvo suočiti. Razgovarali su o klimatskim promenama, klimatskoj krizi, kako su ih nazvali, situaciji koja zahteva hitnu globalnu reakciju koja ne trpi odlaganje i zahteva koordinisani angažman svih.

Poznato je da Evropska unija ima Zelenu agendu - program koji u našem regionu podrazumeva prestanak upotrebe uglja, smanjenje emisije štetnih gasova i slične mere. Na globalnom nivou, plan je da se prestane sa upotrebom fosilnih goriva, da se ne razvijaju prljave industrije, otvaraju „zeleni poslovi“ i preduzme čitav niz akcija koje će doprineti poboljšanju situacije u kojoj se nalazi životna sredina.

Ono o čemu se vrlo retko govori, a još manje o tome vodi računa, jeste činjenica da klimatska kriza nije tehnički problem čijim ćemo se rešavanjem vratiti normalnom životu, nego i simptom neravnopravnosti koji je duboko ukorenjen u našim društvima. Sve dok budemo zanemarivali ovu nepravdu i neravnopravnost, nećemo moći da postignemo održive rezultate. Sva rešenja koja neće voditi ukidanju ove nepravde ili će čak, kako stvari stoje, voditi ka produbljivanju neravnopravnosti, neće doneti očekivane rezultate i izazvaće još veće probleme.

Međutim, ukoliko budemo uspeli da ovu klimatsku akciju organizujemo tako da ona vodi ka hvatanju ukoštac sa samim uzrocima nepravde, postoji i mogućnost za stvarnu promenu. Najpre, surova realnost: klimatska kriza je duboko i suštinski neravnopravna, a mere koje se najčešće predlažu su nepravedne.

Oni koji su joj najmanje doprineli platiće najvišu cenu. I obrnuto - oni koji su najviše doprineli osetiće njene posledice najmanje. Radi se o istoj vrsti neravnopravnosti koja je oblikovala veliki deo neodrživih modernih ekonomija - želju za profitom kroz zloupotrebu prirodnih resursa bez ikakvih posledica i spremnost da se neki ljudski životi cene više nego drugi. Sada je već jasno da aktivnosti nas kao ljudske vrste doprinose globalnom zagrevanju, zagađenju vazduha, sušama, gladi, prirodnim katastrofama i nestašici pijaće vode u najsiromašnijim delovima planete.

Postoje procene da će klimatske promene do 2050. ostaviti više od 200 miliona ljudi bez doma i naterati ih da napuste područja u kojima su živeli. Ova neravnopravnost se vidi u svim ekonomijama, generacijama i polovima. Najbogatijih jedan odsto čovečanstva odgovorno je za više nego duplo više emisije štetnih gasova nego siromašnija polovina populacije.

Deca koja se rađaju danas doživeće dva puta više razarajućih požara i tri puta više neuspešnih žetvi nego generacije rođene ‘60-ih godina. Žene čine većinu najsiromašnije populacije i u mnogo većoj meri zavise od prirodnih resursa.

Dobra vest je što, stavljanjem pravde u centar našeg pristupa rešavanju egzistencijalnih izazova sa kojima se čovečanstvo suočava, možemo postići i više od pukog preživljavanja. Imamo priliku da izgradimo nešto bolje - poštenije, pravednije i održivije društvo, kojim se možemo ponositi i bez griže savesti ostaviti generacijama koje dolaze.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track