Slušaj vest

Ako se za nekog može reći da je "kralj snežnih padina", onda je to svakako Ingemar Stenmark.

Čuveni Šveđanin je od 1989. godine u penziji, ali njegovi rekordi u slalomu i veleslalomu i dalje stoje.

Skijanje Foto: Promo, Shutterstock

Ingemar je rođen 1956. godine u malom švedskom gradiću Ternebiju koji je šest meseci godišnje bio okovan snegom i ledom.

Bio je savršeno miran i tih. Interesovalo ga je jedino, skijanje i, iza sebe nije ostavio ni jednu aferu. Već kao klinac, na stazu je dolazio sa željom da bude brži od drugih. Ustvari, velike brzine ga nisu privlačile već veština skijanja. Često je birao staze s drvećem i na zaprepašćenje svojih drugova vozio tamo, gde niko nije smeo. Ali sve je radio proračunato, prvo je snimio teren, obeležio moguću putanju, a onda je kao kompjuterom vođen prolazio šumom.

S 19 godina bio je suvereni vladar snežnih padina. Mnogi su pokušavali da proniknu u tajnu njegovih uspeha. Nisu pronašli odgovor. Njegov trener Herman Nogler je to ovako pojasnio:

- Već kao dečak Ingemar je sanjao o prvom mestu, o pobedama. Imao je ogromno samopouzdanje, nikada se nikoga nije plašio. Uvek je želeo samo prvo mesto. Uz sjajnu tehniku, imao je izvanrednu koncentraciju, a najbolji je bio kada je bilo najteže, da u drugom nastupu ispravi propušteno. A znao je da memoriše stazu, svaku kapiju je pamtio, i munjevito je i reagovao kod svake promene. Imao je sjajnu taktiku: retko je posle prve vožnje vodio, pa je u drugoj imao povoljniji startni broj, bolju stazu koju je znao da iskoristi - objasnio je Nogler.

Tokom karijere je u Svetskom kupu pobedio na 86 trka, što je i dalje rekord u muškom skijanju. Recimo da je na drugom mestu Herman Majer sa 54 pobede.

Stenmark je osvojio tri medalje na Olimpijskim igrama, dve zlatne i jednu bronzanu. Verovatno bi ta brojka bila veća za dve medalje da mu nije zabranjeno učešće u Sarajevu 1980. godine. Razlog za zabranu je bio taj što je imao status profesionalca. Interesantno je da mu je četiri godine kasnije omogućeno da učestvuje u Kalgariju.

Četiri medalje je osvojio na Svetskim prvenstvima, od toga tri zlatne i jednu srebrnu.

Takmičio se 16 sezona i ostvario pomenutih 86 pobeda. Ukupno je 155 puta bio na podijumu, a osvojio je tri velika kristalna globusa. Plus ima 16 malih kristalnih globusa, po osam u slalomu i veleslalomu.

Rezultati dobijaju na težini kada se zna da je veoma retko vozio spust, a da je super veleslalom uveden tek u finišu njegove karijere.

Od brojnih rekorda treba istaći da je na jednoj trci ostvario najubedljiviji trijumf. Drugoplasirani Jugosloven Bojan Križaj zaostao je u trci neverovatnih 4,06 sekundi.

Penzionisao se 1989. godine, nekoliko dana pre svog 33. rođendana.