BEOGRAD SLAVI SPASOVDAN: Litija prošla kroz grad, u Starom dvoru lomljen slavski kolač!
Foto: Tanjug

Slava srpske prestonice

BEOGRAD SLAVI SPASOVDAN: Litija prošla kroz grad, u Starom dvoru lomljen slavski kolač!

Beograd -
Jutrošnjoj liturgiji u Vaznesenjskoj crkvi prisustvovali su domaćin slave Bratislav Petković i zamenik gradonačelnika Andrija Mladenović kao i brojni građani. Na litiji gradonačelnik Beograda Siniša Mali i ostali gradski funkcioneri
1 / 9 Foto: Tanjug

BEOGRAD - Svetom arhijerejskom liturgijom, tradicionalnom litijom centralnim gradskim ulicama i lomljenjem slavskog kolača, u Starom dvoru danas je obeležena slava grada Beograda – Spasovdan.

Litiju je predvodio patrijarh Irinej, a u povorci su bili i gradonačelnik Beograda Siniša Mali, njegov zamenik Andreja Mladenović, gradski menadžer Goran Vesić, domaćin slave Bratislav Petković, članovi Gradskog veća, šef odborničke grupe SNS-a u Skupštini grada Aleksandar Jovičić i brojni građani.

Po završetku litije domaćin slave Bratislav Petković i zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović su u Starom dvoru, paljenjem sveće i lomljenjem slavskog kolača, obeležili ovaj značajan dan.Andreja Mladenović je čestitavši slavu svim Beograđanima i svim vernicima SPC podsetio na značaj ovog praznika.

– Ovo je veliki praznik za grad Beograd koji je obeležen litijom u kojoj je učestvovao veliki broj građana prestonice. Ovo je i prilika da se pomolimo za zdravlje, sreću i uspeh našeg glavnog grada i svih njegovih građana. Takođe, danas je bila prilika i da se pomolimo za sve koji su postradali u poplavama koje su pogodile Beograd i celu Srbiju – rekao je Mladenović.

U Vaznesenjskoj crkvi u Beogradu jutros je počela liturgija povodom obeležavanja gradske slave Spasovdana koju služi patrijarh srpski Irinej.

Liturgiji prisustvuju domaćin slave Bratislav Petković i zamenik gradonačelnika Andrija Mladenović kao i brojni građani. Nakon liturgije centralnim gradskim ulicama krenuće litija kojoj će prisustvovati gradonačelnik Beograda Siniša Mali i ostali gradski funkcioneri.

Litija koja se održava u čast Krsne slave Grada, Vaznesenja Hristovog, zakazana je za 11.30 kada će zvoniti zvona u svim gradskim i prigradskim crkvama, a kretaće se ulicama Admirala Geprata, Kneza Miloša, Kralja Milana, preko Terazija gde će se kod Česme održati prva molitva.

Ulice kojima će proći litija

Litija će zatim proći Knez Mihailovom, Pariskom, Sime Marković gde će se kod Saborne crkve održati druga molitva, a zatim Pop Lukinom, Brankovom, Kraljice Natalije, Dobrinjskom, do Admirala Geprata i Vaznesenjske crkve gde će biti održana treća molitva u spomen svih palih junaka Beograda.

Tokom litije na snazi će biti posebna organizacija saobraćaja pa će se od 11 do 14 na trasi litije zatvarati određene deonice ulica za saobraćaj, a prolaskom povorke odmah otvarati. Kako je najavljeno, od 10 do 15 sati biće uklonjeni svi privremeni montažni objekti koji ometaju trasu Litije.

Upućen je i apel sugrađanima da od 11 do 14 sati ne parkiraju svoja vozila u ulici Admirala Geprata na potezu od Dobrinjske do Kneza Miloša, kao i u Dobrinjskoj od Kraljice Natalije do Admirala Geprata, jer će biti uklonjena.

Vaznesenje se praznuje uvek četvrtkom

Vaznesenje je jedan od deset praznika posvećenih Hristu. Spada u pokretne praznike - pada istog dana, ali se menja datum jer se računa od Vaskrsa. Praznuje se uvek u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova.

U narodu je praznik Vaznesenja Gospodnjeg poznatiji kao Spasovdan, a koliki mu je značaj oduvek narod davao vidi se po tome što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države, čuveni Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.

Od kad je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka, Grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan.

Ova Slava simbolično ukazuje na stalno uzdizanje - vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i veru u budućnost izražavajući duševnu i moralnu snagu naroda prekaljenog u slavnoj prošlosti.

Današnju formu postojećeg slavskog obreda uobličio je 1862. godine mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tada i poglavar Crkve Kneževine Srbije, na čiji je predlog, upućen knezu Mihailu Obrenoviću, 1863. godine i sagrađena Vaznesenjska crkva. Ova crkva uspela je da sačuva originalni barjak Uprave grada.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track