Slušaj vest

Sezona velikih krsnih slava u Srbiji donosi miris sveže pečenog slavskog kolača, koji je mnogo više od običnog hleba. Njegovo mešenje i ukrašavanje deo su tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju, a pojedine porodice imaju i poseban običaj u testo dodaju osveštanu vodu koju je sveštenik blagoslovio uoči slave. 

Kako se približavaju najveće krsne slave, u mnogim srpskim domovima uveliko traju pripreme za jedan od najvažnijih porodičnih praznika. Pored slavske sveće, žita, vina i bogate trpeze, posebno mesto zauzima slavski kolač, simbol doma, zajedništva, vere i porodične tradicije.

Za domaćice je njegovo pripremanje često mnogo više od običnog kuhinjskog posla. Testo se mesi s posebnom pažnjom, ukrasi se oblikuju ručno, a svaki detalj ima svoje mesto i značenje. Upravo zato se recepti za slavski kolač često čuvaju i prenose s majki na ćerke, snaje i unuke.

Jedan od običaja koji se i danas može sresti u pojedinim krajevima Srbije jeste dodavanje osveštane vode u testo. Naime, neke porodice uoči slave pozivaju sveštenika da osvešta vodu, a potom je koriste prilikom mešenja slavskog kolača. Ovaj običaj deo je porodične pobožnosti i tradicije, a vernici ga povezuju sa blagoslovom doma i praznične trpeze.

Muškarac kraj upaljene sveće drži slavski kolač i čašu vina
Kako skinuti vosak od slavske sveće sa stolnjaka Foto: Miljan Živković / Alamy / Profimedia

Ipak, važno je znati da osveštana voda nije obavezan sastojak slavskog kolača niti postoji jedinstven recept koji se primenjuje u svim krajevima. Suština slave nije samo u izgledu kolača i bogatstvu trpeze, već u veri, molitvi, porodici i okupljanju najbližih.

Tajna dobrog slavskog kolača je u testu i strpljenju

Da bi slavski kolač bio mekan, vazdušast, lepo narastao i imao zlatnu koricu, važno je da se poštuju osnovni koraci pripreme. Testo treba dobro umesiti i ostaviti dovoljno vremena da naraste, dok ukrasi zahtevaju malo strpljenja i veštine.

Za tradicionalnu mrsnu varijantu koriste se mleko, maslac i žumance, dok se za posnu slavu ovi sastojci mogu zameniti vodom, margarinom i uljem, uz prilagođavanje recepta.

Recept za domaći slavski kolač

Sastojci:

  • 850 grama do kilogram mekog brašna, tip 400
  • 200 mililitara mleka
  • 300 mililitara vode
  • 100 mililitara ulja
  • 200 grama maslaca
  • 10 grama suvog kvasca ili 30 grama svežeg
  • Jedna kašičica šećera
  • Dve kašičice soli

Jedno žumance za premazivanje

Za posnu varijantu mleko zamenite vodom, maslac margarinom, a umesto žumanceta kolač premažite s malo ulja ili vode.

Priprema:

Muškarac i žena okreću slavski kolač
Foto: Pawparazzi / Alamy / Profimedia

1. Aktiviranje kvasca

U toplom mleku rastvorite kvasac, dodajte kašičicu šećera i malo brašna. Sve promešajte i ostavite desetak minuta da odstoji, dok se na površini ne pojavi pena. To je znak da je kvasac aktiviran i spreman za mešenje.

2. Mešenje testa

U veću posudu sipajte brašno i so, dodajte nadošli kvasac, mlaku vodu, ulje i prethodno rastopljen maslac. Postepeno mesite dok ne dobijete glatko i elastično testo koje se ne lepi za ruke.

Pokrijte posudu čistom krpom i ostavite testo na toplom mestu oko sat vremena, odnosno dok ne udvostruči zapreminu.

3. Oblikovanje i ukrašavanje

Kada testo naraste, odvojite veći deo i oblikujte okruglu osnovu kolača. Stavite je u prethodno podmazan pleh ili kalup.

Od preostalog testa napravite pletenice kojima ćete ukrasiti ivice, a zatim i trake koje se postavljaju preko kolača u obliku krsta.

Posebnu pažnju posvetite ukrasima. Od testa se mogu praviti ptice, klasovi žita, cvetovi, burence i drugi tradicionalni motivi. Mnogi domaćini koriste i pečat sa natpisom IS HS NI KA, koji simbolizuje Hristovu pobedu.

4. Pečenje

Oblikovan kolač ostavite još kratko da naraste u plehu. Zatim ga premažite umućenim žumancetom, a za posnu varijantu koristite ulje ili vodu.

Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 175–180 stepeni, oko 45 do 60 minuta. Ako primetite da gornja korica prebrzo tamni, pred kraj pečenja prekrijte kolač aluminijumskom folijom.

Kada bude gotov, ostavite ga da se ohladi.

Kolač nije samo ukras na slavskoj trpezi 

Slavski kolač zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Njegovo osvećenje u crkvi ili domu, uz molitvu, vino i žito, jedan je od centralnih običaja krsne slave.

Upravo zbog toga mnoge porodice posebnu pažnju posvećuju njegovom izgledu, ali i samom činu pripreme. Neko se drži recepta koji je nasledio od bake, neko dodaje svoje male kulinarske tajne, dok drugi neguju običaj korišćenja osveštane vode.

Bez obzira na to da li je ukrašen jednostavnim krstom ili raskošnim figurama od testa, slavski kolač ostaje jedan od najprepoznatljivijih simbola srpske tradicije.