Slušaj vest

Generacije gledalaca pamte hladni pogled, miran glas i proračunate poteze inspektora Šicera iz kultne serije "Salaš u Malom Ritu".

Njegova pojava bila je dovoljna da unese strah među stanovnike vojvođanske ravnice, a mnogi su se pitali da li je takav čovek zaista postojao. Odgovor je - jeste!

Iza jednog od najupečatljivijih negativaca domaće televizije krila se stvarna istorijska ličnost - Juraj Špiler, čovek čije je ime u Banatu tokom Drugog svetskog rata bilo sinonim za strah i progon.

Juraj Špiler
Foto: You tube printscreen

Špiler je rođen 1900. godine u Zagrebu, a pre rata bio je profesionalni policajac u službi Kraljevine Jugoslavije.

Bio je pravnik po obrazovanju i radio je u policijskim službama, između ostalog u Novom Sadu. Međutim, nakon okupacije Jugoslavije 1941. godine, svoju karijeru nastavio je u službi nemačkih okupacionih vlasti.

U avgustu 1941. stigao je u tadašnji Petrovgrad, današnji Zrenjanin, i preuzeo rukovođenje policijom, a potom i Komandom javne bezbednosti za Banat. Ubrzo je izgradio razgranatu policijsku mrežu, oslanjajući se na saradnike i doušnike, čiji je zadatak bio da otkrivaju i razbijaju organizacije otpora okupatoru.

Mučenja i streljanja

Njegova policija sprovodila je akcije širom Banata, a hapšeni su partizani, članovi ilegalnih organizacija, njihovi pomagači, ali i ljudi za koje se sumnjalo da sarađuju sa pokretom otpora.

Istrage su često podrazumevale brutalna mučenja, a mnogi uhapšeni završavali su u zatvorima i logorima ili pred streljačkim vodovima.

0604 profimedia-1016644406.jpg
Ilustracija Foto: The Picture Art Collection / Ala

Prema podacima koje je Špiler izneo tokom posleratnog saslušanja i suđenja, učestvovao je u organizovanju i sprovođenju oko 120 policijskih akcija, tokom kojih je uhapšeno između 2.000 i 2.500 ljudi. U tim akcijama stradali su brojni borci pokreta otpora i civili.

Jedan od slučajeva koji svedoči o brutalnosti njegove policije dogodio se u pančevačkom predgrađu Topola, u proleće 1942. godine. Prilikom opkoljavanja kuće u kojoj su se nalazili pripadnici ilegalnog pokreta otpora, izbila je višesatna borba. Nakon što je otpor slomljen, u kući su pronađena tri borca, a pored njih i poruke ispisane na papirićima: "Mi umiremo za slobodu naroda".

Špiler je bio direktno povezan i sa progonom brojnih istaknutih pripadnika pokreta otpora u Banatu. Među njima je bio i Žarko Zrenjanin, čije je hapšenje i smrt predstavljalo jedan od velikih ciljeva okupacione policije.

Od gospodara života i smrti do zatvorenika

Kada se rat bližio kraju, Špiler je napustio Banat i sklonio se u Bavarsku, u američku okupacionu zonu. Pokušavao je da se predstavi zapadnim službama kao stručnjak za borbu protiv komunizma, nudeći im svoje iskustvo u radu policije i suzbijanju pokreta otpora.

Ipak, jugoslovenske vlasti uspele su da ga pronađu i zatraže njegovo izručenje. Posle dugotrajnog postupka, krajem 1947. godine predat je Jugoslaviji.

Na suđenju je osuđen na smrt zbog ratnih zločina, a kazna je izvršena vešanjem 1949. godine, u dvorištu zatvora u Zrenjaninu - gradu u kojem je tokom okupacije njegova policija sprovodila brutalna ispitivanja i mučenja.

Tako je završio čovek čije je ime ostalo upisano u najmračnije stranice istorije Banata.

Od stvarnog špilera do televizijskog šicera

Iza jednog od najupečatljivijih negativaca domaće televizije krila se stvarna istorijska ličnost - Juraj Špiler. Foto: Printscreen, Printscreen/Youtube, Printskrin / You Tube

Njegova priča decenijama kasnije dobila je i televizijski život. U seriji "Salaš u Malom Ritu", snimljenoj 1975. godine u režiji Branka Bauera, lik nemačkog policijskog inspektora Šicera oblikovan je upravo prema Juraju Špileru.

Ulogu je odigrao Miodrag Radovanović Mrgud, čija je interpretacija ostavila snažan utisak na publiku. Šicer je prikazan kao inteligentan, hladan i proračunat policajac, koji često više postiže razgovorom i psihološkim pritiskom nego otvorenom silom.

Upravo je ta kombinacija mirnoće i opasnosti učinila Šicera jednim od najprepoznatljivijih negativaca domaće televizijske produkcije. Iza televizijskog lika, međutim, stajao je stvarni čovek, čija biografija pokazuje da istorija ponekad piše priče koje ni najbolji scenaristi ne bi mogli da izmisle.