Slušaj vest

Svaka malo jača kiša u Beogradu napravi potop. Prizori zaglavljenih vozila, bujica koje se slivaju u podzemne prolaze, ulica pod vodom - ponavljaju se, a u pojedinim delovima grada sve bukvalno staje!

U Radničkoj na Čukarici - jezero, podvožnjak kod Hitne pomoći isto, Južni bulevar, Vojvođanska na Novom Beogradu, Savska kod Palate pravde - kao da je Venecija...

guzve saobraćaj
Foto: Naxi kamere printscreen, printscreen/instagram/192_rs

Uroš Đaković, osnivač kompanija "Blok propertiz" i "Beohost", u svojoj analizi izdvaja sedam razloga zbog čega prestonica biva poplavljenja.

- Litar po kvadratnom metru zvuči malo, a nije! - ističe Đaković na mreži Linkedin.

- Kada za nekoliko sati padne 70 litara, to je na svakom hektaru ulica i krovova 700 kubnih metara vode. Toliko svaki hektar grada za nekoliko sati pošalje u kanalizaciju, a jedan novobeogradski blok ih ima desetak i više. Poređenja radi, prosečna mesečna količina padavina u Beogradu je od 40 do 90 litara. Dakle, dobar deo mesečne kiše danas ume da padne u jednom popodnevu.

Prvi problem s kojim se suočavamo je zastarela kanalizacija. U većem delu starog Beograda jedna cev nosi i kišnicu i otpadnu vodu iz stanova.

- Kada pljusak napuni tu cev, ona ne može da "odbije" višak - mešavina kiše i fekalija izlazi kroz šahte na ulicu ili se vraća kroz odvode u podrume - objašnjava Đaković.

Drugi problem su cevi projektovane za slabije padavine. Treći je gradnja koja nije praćena razvojem infrastrukture.

- Zgrada sa 80 stanova ima isti priključak na istu uličnu cev kao kuća od dva stana koja je pre nje stajala na toj parceli - upozorava Đaković.

Četvrti uzrok je, po njemu, betonizacija i nestanak zelenih površina, zbog čega voda umesto da se upija u zemlju odmah odlazi u kanalizaciju.

- Svaki zabetonirani dvorišni travnjak, svaki asfaltirani parking i svaka posečena krošnja povećava količinu vode koja odmah ide u cev.

Potop kod Hitne pomoći Foto: Kurir.rs

Peti problem je reljef Beograda. Voda se s viših delova grada sliva u niže predele, a upravo su u prirodnim udolinama danas velike raskrsnice poput Autokomande, Mostara, Radničke i Višnjičke. Nekadašnji potoci prolaze kroz podzemne kolektore, koji ne mogu uvek da prime svu vodu.

Šesti uzrok je loše održavanje. Lišće, pesak, šut i smeće zapušavaju slivnike.

- Najjača cev ne vredi ako voda ne može da uđe u nju.

Sedmi razlog su klimatske promene i sve intenzivniji pljuskovi, dok standardi po kojima je građena infrastruktura ostaju isti.

- Klimatske promene nisu izgovor - one su razlog da se podigne projektni standard - zaključuje Đaković.

Da je održavanje kišne kanalizacije jedan od najvećih problema, potvrđuje za Kurir i Dejan Vladiković, hidrolog RHMZ.

- Glavni problem je neodržavanje mreže za odvođenje atmosferskih voda, tj. kišne kanalizacije. Dešava se i zbog izvođača radova da tokom gradnje, u ulici u kojoj se radi, od deset slivnika devet bude potpuno zapušeno betonom. To se ponavlja gde god imamo nove zgrade ili rekonstrukcije ulica.

Dodaje da problem predstavljaju i nedovoljan broj slivnika u pojedinim ulicama, kao i sve manje zelenih površina koje bi mogle da upiju deo padavina.

Kanalizacioni sistem ne može da primi svu vodu!

Radomir Vujadin, direktor JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija", kaže za Kurir da u Beogradu postoji nekoliko kritičnih lokacija, takozvanih depresija - najnižih tačaka u koje se sliva voda iz okolnih ulica i gde redovno dolazi do problema tokom obilnih padavina.

screenshot-16.jpg
Radomir Vujadin Foto: Kurir Televizija

- U sredu je za vrlo kratko vreme palo više od 50 litara kiše po kvadratnom metru. Kada je toliko kiše, iste scene gledamo i u Parizu, Berlinu, Londonu i Milanu, jer slivnici i kanalizaciona mreža ne mogu istovremeno da prime toliku količinu vode - objašnjava Vujadin.

Među kritičnim tačkama su Autokomanda, Radnička ulica, Južni bulevar, Tadeuša Košćuška, pojedini delovi Dorćola i Novog Beograda. Dodatni problem u sredu je predstavljalo lišće koje je zapušilo slivničke rešetke.

- Na terenu je bilo više od 30 ekipa "Gradske čistoće" i ekipe Vodovoda - kaže Vujadin.
Navodi i da su na Autokomandi prošle godine postavljene dodatne slivničke rešetke i povezan stari s novim kolektorom, ali da su za trajnije rešavanje problema potrebna velika ulaganja.

- Moguće je izgraditi velike sabirne kolektore i pumpe, ali za to su potrebni vreme i značajna sredstva. Rade se analize i studije kako bi se ove situacije u budućnosti predupredile.

Užice nevreme kiša (1231).png
Foto: screenshot FB/Užička Posla

U Beogradu postoji 50 kritičnih tačaka

U JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija" kažu za Kurir da do zadržavanja vode na ulicama dolazi prvenstveno usled velikih količina padavina u kratkom vremenskom periodu, kada, kako kažu, postojeći sistem atmosferske kanalizacije nije u mogućnosti da u tako kratkom roku prihvati i odvede svu količinu vode.

  - Kapacitet kanalizacione infrastrukture projektovan je prema određenim merodavnim uslovima, te ekstremne padavine mogu prevazići mogućnosti njenog trenutnog prihvata i odvođenja vode. Činjenica je da je bilo potrebno samo vreme da se sva voda povuče, otičući putem prohodne i očišćene ulične kanalizacione mreže i kolektora do krajnjih recipijenata. Sa znatnim povećanjem količine i intenziteta padavina dolazi do trenutne pojave veće količine vode na ulicama Beograda, kojoj je potrebno vreme kako bi se povukla putem kanalizacione mreže. Zadržavanje vode na pojedinim ulicama uslovljeno je i od konfiguracije delova grada u kojima se nalaze, a do problema je dolazilo na mestima gde je bujica vode nanosila otpad i organski materijal na rešetke slivnika, što je otežalo prijem i evakuaciju nakupljene vode - navode u ovom preduzeći.

Dodaju da se čišćenje slivnika obavlja redovno, te da ekipe Beogradske kanalizacije u proseku očiste između 150 - 200 slivnika dnevno na celoj teritoriji grada Beograda gde postoji kanalizaciona mreža koju održava BVK.

Na teritoriji Beograda, kako navode, evidentirano je oko 50 kritičnih tačaka na kojima dolazi do zadržavanja većih količina vode prilikom intenzivnih padavina:

- Na većini ovih lokacija problem je ublažen ili rešen ugradnjom dodatnih taložnika, koji svojim kapacitetom mogu da prihvate znatno veće količine vode u odnosu na klasične slivnike - kažu u ovom preduzeću i dodaju da "sistemsko i dugoročno rešavanje problema podrazumeva kontinuirano unapređenje i proširenje kanalizacione infrastrukture, kako bi njen kapacitet pratio razvoj grada, izgradnju novih naselja i povećanje izgrađenih površina".