Šokantni podaci o deci u Srbiji! Čak 95 odsto svakodnevno koristi mobilni, a svako peto ćuti o onome što proživljava na internetu
- Čak 95 odsto dece u Srbiji svakodnevno koristi mobilni telefon, a gotovo trećina bar jednom mesečno doživi uznemiravanje na mrežama.
- Svako peto dete o neprijatnostima na internetu ne razgovara ni sa kim, što stručnjaci vide kao ozbiljan problem.
- U pojedinim školama telefoni su zabranjeni tokom nastave, a roditeljima i školi se savetuje veća kontrola vremena i sadržaja na internetu.
Svetski je dan deteta. Čak 95 odsto dece u Srbiji svakodnevno koristi mobilni telefon, što je više od evropskog proseka, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu''. Gotovo trećina bar jednom mesečno doživi uznemiravanje na mrežama. Zabrinjava i to što svako peto dete o neprijatnostima koje doživi ne razgovara ni sa kim.
Koliko surov zna da bude virtuelni svet, osetili su mnogi osnovci. Sukobima u realnom životu obično prethode uvrede, ponižavanja, pa i pretnje na društvenim mrežama.
Mila Bojanić, učenica sedmog razreda OŠ "Lazar Savatić", kaže da ponekad iz neke ljubomore želite nekoga da ponizite, ne znate na koji način, i onda to ide sve preko društvenih mreža.
Dunja Spasić, učenica osmog razreda, navodi da vole da se dosta šale i da se dešavalo da to nekoga baš povredi.
Njena drugarica iz odeljenja Neda Kostović objašnjava da ponekad neko ne voli neku osobu iz nekih razloga, i onda tu počnu da se vređaju.
- Onda ovaj drugi počne da vraća to, ponekad i ne, nego ostane tih i bude tužan u sebi - kaže Neda.
Neke škole zabranile korišćenje telefona
Zbog toga što su deca druženje i razgovore s drugarima zamenila životom u digitalnom svetu, u školi “Lazar Savatić” odlučili su da zabrane korišćenje mobilnih telefona dok su u školi.
Direktor škole Goran Petrović ističe da otkad su doneli tu odluku, bar nisu imali prijavljen nijedan problem u vezi sa zloupotrebama mobilnih telefona.
- A bilo je i dečaka i devojčica koji su imali probleme, čije su slike, fotografije, zloupotrebljavane - navodi Petrović.
Iz želje da budu primećeni ili iz dosade, mladi na mrežama nekada dele tuđe sadržaje, često bez svesti o tome koliku štetu time čine, ukazuju stručnjaci.
Katarina Jonev, stručnjak za bezbednost dece na internetu, objašnjava da je veoma brzo i lako zapravo neku poruku skrinšotovati i proslediti celoj školi.
- Od fotografije napraviti neki mim ili napraviti posredstvom veštačke inteligencije neki snimak koji jeste neprimeren. Deca nemaju razvijenu svest da na takav način čine bol - upozorava Jonev.
Lični podaci zauvek ostaju u digitalnom prostoru
Iako su vešti na internetu, mladi često nisu svesni opasnosti. Aplikacije poput Instagrama, Snepčeta ili Votsapa prikupljaju njihove podatke - koji zauvek ostaju u digitalnom prostoru.
Profesorka Dobrinka Kuzmanović ukazuje da digitalno okruženje nije dizajnirano da zaštiti privatnost, sigurnost i dobrobit dece i mladih.
- Vi imate beskrajno skrolovanje, automatsko puštanje sadržaja, personalizovane oglase, ciljano oglašavanje – to može imati posledice po psihološko funkcionisanje dece i mladih - naglašava Kuzmanović.
Dok ne sazri svest o tome da je dobrobit dece iznad profita kompanija, ozbiljan zadatak je pred roditeljima i školom – da ograniče i kontrolišu šta deca rade na internetu i koliko vremena tu provode.
Kurir.rs/ RTS