Slušaj vest

Svetski je dan deteta. Čak 95 odsto dece u Srbiji svakodnevno koristi mobilni telefon, što je više od evropskog proseka, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu''. Gotovo trećina bar jednom mesečno doživi uznemiravanje na mrežama. Zabrinjava i to što svako peto dete o neprijatnostima koje doživi ne razgovara ni sa kim.

Koliko surov zna da bude virtuelni svet, osetili su mnogi osnovci. Sukobima u realnom životu obično prethode uvrede, ponižavanja, pa i pretnje na društvenim mrežama.

Mila Bojanić, učenica sedmog razreda OŠ "Lazar Savatić", kaže da ponekad iz neke ljubomore želite nekoga da ponizite, ne znate na koji način, i onda to ide sve preko društvenih mreža.

Dunja Spasić, učenica osmog razreda, navodi da vole da se dosta šale i da se dešavalo da to nekoga baš povredi.

Njena drugarica iz odeljenja Neda Kostović objašnjava da ponekad neko ne voli neku osobu iz nekih razloga, i onda tu počnu da se vređaju.

- Onda ovaj drugi počne da vraća to, ponekad i ne, nego ostane tih i bude tužan u sebi - kaže Neda.

deca ispred škole sa mobilnim telefonima
Foto: Shutterstock

Neke škole zabranile korišćenje telefona

Zbog toga što su deca druženje i razgovore s drugarima zamenila životom u digitalnom svetu, u školi “Lazar Savatić” odlučili su da zabrane korišćenje mobilnih telefona dok su u školi.

Direktor škole Goran Petrović ističe da otkad su doneli tu odluku, bar nisu imali prijavljen nijedan problem u vezi sa zloupotrebama mobilnih telefona.

- A bilo je i dečaka i devojčica koji su imali probleme, čije su slike, fotografije, zloupotrebljavane - navodi Petrović.

Iz želje da budu primećeni ili iz dosade, mladi na mrežama nekada dele tuđe sadržaje, često bez svesti o tome koliku štetu time čine, ukazuju stručnjaci.

Katarina Jonev, stručnjak za bezbednost dece na internetu, objašnjava da je veoma brzo i lako zapravo neku poruku skrinšotovati i proslediti celoj školi.

- Od fotografije napraviti neki mim ili napraviti posredstvom veštačke inteligencije neki snimak koji jeste neprimeren. Deca nemaju razvijenu svest da na takav način čine bol - upozorava Jonev.

Lični podaci zauvek ostaju u digitalnom prostoru

Deca gledaju u telefone
Foto: Shutterstock

Iako su vešti na internetu, mladi često nisu svesni opasnosti. Aplikacije poput Instagrama, Snepčeta ili Votsapa prikupljaju njihove podatke - koji zauvek ostaju u digitalnom prostoru.

Profesorka Dobrinka Kuzmanović ukazuje da digitalno okruženje nije dizajnirano da zaštiti privatnost, sigurnost i dobrobit dece i mladih.

- Vi imate beskrajno skrolovanje, automatsko puštanje sadržaja, personalizovane oglase, ciljano oglašavanje – to može imati posledice po psihološko funkcionisanje dece i mladih - naglašava Kuzmanović.

Dok ne sazri svest o tome da je dobrobit dece iznad profita kompanija, ozbiljan zadatak je pred roditeljima i školom – da ograniče i kontrolišu šta deca rade na internetu i koliko vremena tu provode.

Kurir.rs/ RTS