BEOGRAD - Parastosom u Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je obeleženo 19 godina od stradanja Srba u akciji "Bljesak" hrvatskih oružanih snaga - 1. i 2. maja 1995. godine u Zapadnoj Slavoniji.
Porodice nastradalih i članovi udruženja porodica nestalih i poginulih lica "Suza" položili su vence na spomen-ploču stradalima u Tašmajdanskom parku.
Direktor dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" Savo Štrbac rekao je novinarima da su godinama na delu dupli aršini i da država treba da utiče da se istina sazna i slika o Srbima popravi.
Jedan od načina je, naveo je i kontratužba za genocid protiv Hrvatske kojom je, kako smatra, bez obzira na presudu Srbija postigla svoj cilj - da iznese dokaze i činjenice o ratu. Štrbac je naveo da godinama postavlja pitanje ko odlučuje čije žrtve više, a čije manje vrede.
"Ispada da srpske žrtve nisu vredne, kako u Hrvatskoj, tako u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a o tome svedoče i presude Međunarodnog suda u Hagu", rekao je Štrbac.
On je naglasio i da su, kad do procesuiranja dođe, presude najčešće oslobađujuće i da se na taj način žrtve vređaju.
"Tako se vidi holivudska slika da su Srbi loši i da je trebalo da se desi sve što im se desilo", rekao je Štrbac.
Danas se navršava 19 godina od početka hrvatske vojno-policijske akcije "Bljesak" u kojoj je, prema podacima "Veritasa", ubijeno 283 Srba iz zapadne Slavonije, među kojima 57 žena i devetoro dece.
U akciji koja je trajala 1. i 2. maja manje od 36 časova iz zapadne Slavonije, koja je tada bila u sastavu Republike Srpske Krajine, odnosno iz sektora Zapad, pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija, proterano je najmanje 15.000 Srba.Napad hrvatske vojske i policije na zaštićenu zonu UN sektor "Zapad", počeo je 1. maja 1995. u 5.30 sati, i u njemu je 16.000 pripadnika hrvatskih snaga zauzelo taj deo zapadne Slavonije.
Prethodno je, u nekoliko vojnih akcija do kraja 1991. godine, iz zapadne Slavonije proterano 67.000 Srba.Prema podacima organizacije za ljudska prava "Hjuman rajts voč", nakon "Bljeska" uhapšeno je 1.500 Srba, a mnogi su tada odvedeni u logore u Varaždinu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški i Bjelovaru.
Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", za zločine u "Bljesku" i one početkom devedesetih godina na području zapadne Slavonije, niko od hrvatskih rukovodilaca nije odgovarao.
Protiv komandanta Treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladena Kruljca je 2005. godina podneta krivična prijava, ali optužnica nije podignuta, a on je naknadno unapređen u čin generala.
Dve nevladine organizacije iz Hrvatske - Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku i Srpski demokratski forum podnele su pre dve godine krivičnu prijavu protiv počinilaca ratnih zločina nad zarobljenicima nakon operacije "Bljesak".
Prijava je podneta protiv nepoznatih počinilaca, odnosno komandira i odgovornih lica u jedinicama policije i vojske koje su u logorima nekoliko gradova, ali pre svega u Varaždinu gde je tretman bio najbrutalniji, maltretirale ratne zarobljenike
.Zbog ratnih zločina u "Bljesku" haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je, u međuvremenu, umro 1999. godine.
Samo dva meseca posle "Bljeska", u hrvatsko vojno-policijskoj akciji "Oluja", početkom avgusta 1995. godine, prema podacima "Veritasa", poginulo je ili nestalo 1.852 ljudi od kojih je do sada sahranjeno 930, a 922 još se vode kao nestali.
