NOVI SAD - Lingvista Ranko Bugarski izjavio je danas da sa lingvističkog aspekta nema nikakve sumnje da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezik u stvari zajednički jezik koji je razdvojen iz političkih razloga.
"Imamo četiri različita jezika gledano sa političkog i administrativnog stanovišta, a nikako sa lingvističkog", rekao je Bugarski na predstavljanju svoje knjige "Govorite li zajednički" na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Naveo je da svako može da naziva taj zajednički jezik kako želi, jer kako je ocenio, nije suština u imenu jezika, već je bitna svest da govorimo zajednički jezik.
"Dakle, ono što je bitno jeste svest da govorimo zajednički jezik i to je nešto što nam donosi velike prednosti koje se guraju u zapećak i ne koriste se iz političkih razloga", kazao je Bugarski i dodao da je to suština Deklaracije o zajedničkom jeziku koja je javnosti ponuđena na potpisivanje prošle godine.
Bugarski je kazao da zajednički jezik i danas zove "srpskohrvatski" bez pretenzije da taj naziv nameće bilo kome, i dodao da je za svojih 85 godina života govorio isti jezik "pod pet-šest različitih zvaničnih naziva".
Lingvistkinja Vera Vasić kazala je da su ubedljivi lingvistički argumenti kojima se u Deklaraciji o zajedničkom jeziku dokazuje da je reč o istom jeziku.
"U izboru izmedju struke i političkog stava, mora se dati prednost stručnom znanju, ali se po reakcijama shvata da se mnogi lingvisti odriču tog principa", kazala je Vera Vasić.
Ocenila je da ukoliko se prihvati da zaista govorimo zajedničkim jezikom, on može dovesti do pomirenja, zbog čega treba raditi na podizanju stepena tolerancije i na promociji prednosti zajedničkog jezika.
"Sadašnja četiri jezika su četiri politička jezika. To nisu standardni jezici, već su ti standardi rezultat politike", navela je Vera Vasić.
Po njenim rečima, političko razdvajanje jezika donosi brojne loše posledice, a najdrastičniji primeri su takozvane dve škole pod jednim krovom.
(Kurir.rs/Beta/Foto: Youtube Printscreen)
