Šarčević: Najkvalitetniji nastavnici ne moraju da brinu! Samo pojedini direktori biće  tehnološki višak
Beta, Foto: Beta/Milan Obradović

ministar prosvete

Šarčević: Najkvalitetniji nastavnici ne moraju da brinu! Samo pojedini direktori biće tehnološki višak

Društvo -

BEOGRAD - Ukoliko se sa sindikatima sve uredi kako treba, najkvalitetniji nastavnici ne moraju da brinu za svoj posao, izjavio je ministar prosvete Mladen Šarčević i dodao da ni učenici neće trpeti zbog racionalizacije mreže škola, već da će samo pojedini direktori postati tehnološki višak.

On je gostujući u četvrtak na N1 rekao da je sa sindikatima u "odličnom savezu", kao i da vode brigu o ljudima koji ostaju bez posla, pre svega, zbog malog nataliteta.

Prema njegovim rečima, višak u prosveti se, u velikoj meri podudara sa brojem nastavnika koji odlaze u penziju.

On je ponovio da mu je cilj ono što je obećao na početku mandata - da se uvede sistem kvaliteta rada i dodao da za početak postoji lakši metod da se razvrsta ko radi bolje, a ko lošije, a to su prosvetna zvanja.

Šarrčević je rekao i da se radi na tome da prosvetari od jeseni ulaze u prvo zvanje koje, prema njegovoj proceni, sigurno može da dostigne 20 do 25 odsto ljudi, koji bi samim tim išli u bolji platni razred.

Kako kaže, druga i kompeksnija mera kvaliteta rada prosvetnih radnika je ishodno znanje, odnosno eksterno ocenjivanje i objasnio da će se kroz ishode učenika znati da li je nastavnik dobro radio - uzimaće se obzir eksterne ocene sa ocenama koje je učenicima dao profesor.

Time bi, kako je objasnio nastavnici legalnim putem, vremenom mogli da dođu i do četvrte kategorije u okviru svoje platne grupe, što je plata redovnog univerzitetskog profesora,.

Govoreći o zahtevima prosvetnih radnika, ministar je ponovio da se za njihova prava "bori kao lav" i da je sve ovo vreme bio "veći sindikalac od svih njih".

Kada je reč o racionalizaciji mreže škola, Šarčević je kazao da ona ima zadatak da odražava potrebe stvarnosti i da Beograd danas ne može da ima 11 mašinskih škola, kao u vreme kada je mašinska industrija u glavnom gradu zapošljavala 29.000 mašinskih radnika.

"Ako imate u Apatinu srednju tehničku školu sa 700 đaka, i drugu tehničku školu sa 40 đaka, kakav je problem da oni pređu u veću školu. Pitanje je samo da li treba dva direktora, ja mislim da ne treba", naveo je Šarčević.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track