KILO ŽIVE VAGE SA 160 SKAČE NA 200! SRBI ZA SLAVE TAMANE PRASIĆE, PA ĆE CENA SAMO DA IM RASTE: Riblji rekord upišu samo jednom godišnje, za Svetog Nikolu!
Foto: Marina Lopičić

stiže sezona slavlja i praznika

KILO ŽIVE VAGE SA 160 SKAČE NA 200! SRBI ZA SLAVE TAMANE PRASIĆE, PA ĆE CENA SAMO DA IM RASTE: Riblji rekord upišu samo jednom godišnje, za Svetog Nikolu!

Društvo -

BEOGRAD - Očekuje se da će narednih meseci, u jeku praznika, prasetina poskupeti i do 20 odsto, a svinjetina nešto manje. Stručnjaci uveravaju da će poskupljenje biti kratkotrajno, jer je uvoz veliki.

Naime, cena svinjetine, koja je dugo stabilna, mogla bi u narednom periodu da poraste i za 20 odsto. U jeku priprema slavskih trpeza, sve do novogodišnjeg slavlja, ovo meso tradicionalno dobija na značaju. Očekuje se da će i ovog puta najviše poskupeti prasetina, pišu Večernje novosti.

foto: Filip Plavčić

Za uzgajivače svinja trenutna cena je predugo na niskom nivou, jedva podnošljivom za tov. Kilogram svinjskog buta u radnjama košta malo više od 400 dinara i očekuje se da će praznična potrošnja taj trend nakratko da zaustavi. Stručnjaci uveravaju da će poskupljenje biti kratkotrajno, jer je domaću svinju "uništio" nekontrolisani uvoz.

- Sigurno je da će prasetina poskupeti - objašnjava Milan Prostran, agroekonomista. - Cena žive vage svinja pala je na 130 dinara, a ranije je bila i do 205 dinara. Zbog toga postoji veliko nezadovoljstvo tovljača svinja.

Potražnju svinjetine dodatno će ublažiti i svinjokolji, ali je glavni razlog, ipak, veliki uvoz svinjskih polutki. Prošle godine smo uvezli više od 50.000 tona, i to se samo nastavlja. Tržište je slobodno i nema ograničenja.

foto: Zorana Jevtić/Ilustracija

Uzgajivači svinja imaju veliki broj krmača, pa se zbog niske otkupne cene mnogi odlučuju da prodaju prasiće i da ih ne ostavljaju za tov. Procena je da će cenovnik prasetine "ojačati" za petinu.

- Ogromne količine prasadi i svinja iz uvoza, čak i iz zemalja gde je registrovana afrička kuga svinja, dovela je do toga da naše svinje propadaju, a da se forsira uvoznički lobi - ogorčen je Zoran Milićević, predsednik Nacionalne zadruge "Spas". - Stočni fond nam iz godine u godinu opada. Imamo drastičan pad broja krava. U Srbiji nema više od 150.000 grla krava i oko 100.000 junica. Uvoznički lobi je toliko jak da ne smeta što kupujemo svinjsko meso sumnjivog kvaliteta.

Da situacija sa svinjetinom i prasetinom nije dobra, potvrdio je i Ferenc Major, predsednik Udruženja uzgajivača svinja Srbije.

foto: Zorana Jevtić/Ilustracija

- Očekuje se da će cena prasadi, sa 160 dinara za kilogram, koliko je sada, do kraja godine biti 200 dinara - objašnjava Major. - Kada se to ne bi desilo, svinjarstvo u Srbiji bi bilo ozbiljno pogođeno. I u Belgiji se pojavila afrička svinjska kuga, što je izazvalo dodatnu paniku na Zapadu. Oni izvoze ogromne količine svinjetine za Kinu, Južnu Koreju i Singapur. Zbog toga više nije cela zemlja pod karantinom kada se pojavi bolest, već samo region. Cena svinjskog mesa je i tamo pala, pa to koriste naši klaničari i uvoze smrznute svinjske polutke. Tako kontrolišu i srpsko tržište.

foto: Nebojša Mandić

U Zapadnoj Evropi ranije nije postojala tradicija klanja prasića, već su ih čuvali za tov - objašnjava Major. - Sada su oni počeli da prerađuju praseće meso, da vade kosti i filuju ga.

Srbi pojedu najviše sedam kilograma ribe godišnje

Stanovnik Srbije prosečno pojede svega od pet do sedam kilograma ribe godišnje, a nešto više ove namirnice nađe se na trpezi samo onih koji žive blizu Save i Dunava.

To je znatno manje u odnosu na potrošnju ribe na svetskom nivou, koja je odavno premašila cifru od 20 kilograma po stanovniku godišnje.

Ipak, Srbija je rekorder u potrošnji ribe u jednom danu - a to je slava Sveti Nikola budući da najviše Srba slavi baš tu slavu.

foto: Kurir

Zdravlje ljudi direktno je povezano sa konzumiranjem ribe kao namirnice, kaže samostalni savetnik u Udruženju za stočarsku proizvodnju i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije Mirjana Miščević i ističe da je ribarstvo grana koja ima velike šanse za dalji razvoj i to ne samo kroz otvaranje novih ribnjaka već i u prerađivačkoj industriji.

Miščević ističe da je poslednjih godina primetan pad proizvodnje u ribarstvu i porast proizvodnje u preradi.

foto: Zorana Jevtić/Ilustracija

Ipak, da bi se iskoristili svi potencijali ovog sektora u Srbiji važno je da se ribnjaci oslobode plaćanja vodnog doprinosa, ukazala je sagovornica.

"Prerađuje se morska riba, imamo i rečne ribe, fabrike su spremne da prerađuju i rečnu ribu ali dok se ne oslobode ribnjaci vodnog doprinosa koji je visok to neće biti moguće, a ako bi se to učinilo intenzivirala bi se primarna proizvodnja u ribarstvu i stvorila sirovina za dalju preradu", objašnjava sagovornica Tanjuga.

foto: Kurir

U Srbiji ima 120 registrovanih ribnjaka, ali je dosta onih koji nisu registrovani.

Srbija je prošle godine uvezla više od 30.000 tona ribe u vrednosti od oko 90 milijardi dolara, a izvezla ribe u vrednosti od 15 miliona. Trenutno raspolaže sa 8.290 hektara šaranskih ribnjaka, a na površini od 62.281 kvadratnih metara nalaze se patrmski ribnjaci. Proizvodnja ribe je najvećim delom koncentrisana u Vojvodini.

U Srbiji je 2017. godine prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvedeno 5.070 tona konzumne ribe u ribnjacima. Od toga je 4.148 tona u šaranskim i 922 tone u pastrmskim ribnjacima. Ulov privrednih ribara iznosio je 590 tona dok su rekreativni ribolovci izlovili 1.618 tona ribe. Ukupna proizvodnja i ulov u 2017. godini dostigli su 7.278 tona. Izvoz ribe i prerađevina od ribe u 2017. godini bio je tri puta veći u odnosu na 2011. godinu, dok je uvoz smanjen za 12 odsto.

foto: Marina Lopičić

U prošloj godini najviše smo uvozili ribe i prerađevina od ribe iz Norveške, Španije i Tajlanda a najviše smo izvozili u Italiju, BIH i Nemačku.

Riblji fileti čine 55 odsto ukupnog izvoza. U ukupnom izvozu, konzervisana riba zauzima 20 procenata, a za sedam meseci 2017. godine evidentiran je rast izvoza od 20 odsto.

(Kurir.rs/Večernje novosti/Tanjug/Foto:

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track