KO SE KRSTOM KRSTI, TAJ KRSTOVDAN POSTI: Danas je zimski Krstovdan, dan strogog posta! Na ovaj dan valja oprati sav veš i očistiti kuću
Foto: Marina Lopičić

srpska pravoslavna crkva

KO SE KRSTOM KRSTI, TAJ KRSTOVDAN POSTI: Danas je zimski Krstovdan, dan strogog posta! Na ovaj dan valja oprati sav veš i očistiti kuću

Društvo -

Sutra, na Bogojavljenje, završavaju se nekršteni dani. U nedelju je veliki praznik i krsna slava mnogih Srba - Jovanjdan

BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 18. januara, obeležavaju Krstovdan - dan strogog posta koji se slavi uoči Bogojavljenja. Krstovdan mnogi Srbi slave i kao svoju krsnu slavu.

Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku veru i prve pouke nove vere pominju se kao katihumeni ili - oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao - Zimski Krstovdan.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.

Praznuju se, zapravo, dva događaja, u vezi s Časnim krstom - pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.

Zimski Krstovdan prethodi sledećem velikom prazniku, Bogojavljenju, kao i prekosutrašnjem Svetom Jovanu - Jovanjdanu, koji su u crkvenom kalendaru upisani crvenim slovom.

Narodni običaji

Prema narodnim običajima u nekim delovima Srbije na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća. Posti se strogo, prvi put posle Božića, jer je do ovog dana bilo razrešenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vetar duva na Krstovdan, taj vetar će najčešće duvati tokom godine. U Sremu se govorilo da se ovoga dana vetrovi krste (tj. ukrštaju, duvaju jedan drugome u susret), pa koji nadjača.

foto: Marina Lopičić

U dvanaest dana, počinjući od Božića a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest meseci godine koja dolazi, pa kakvo je vreme kog dana takvo će biti u mesecu koji tom danu odgovara po redosledu.

Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i - spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sutradan, na Bogojavljenje.

Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i veruje se da se svaka želja može ispuniti. Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju.

Zimski Krstovdan slavi se uvek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru SPC nije obeležen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.

foto: Marina Lopičić

Krstovdan se obeležava, kao uspomena na prve hrišćane - katihumene ili oglašene, koji su primili veru na početku širenja hrišćanstva.

Kako su prvi hrišćani bili naznaka globalnog širenja religije, tako i Krstovdan prema narodnim verovanjima u Srba može dati naznake kakva će biti godina.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, veruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.

U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.

Kad je Krstovdan preko nedelje, u hramovima se pre podne služe carski časovi, posle podne liturgija.

foto: Filip Plavčić

Nakon liturgije obavlja se veliko osvećenje vodice u samom hramu, dok se sutradan, na praznik, voda osvećuje van hrama, na rekama, ili drugim otvorenim mestima.

Krstovdanska vodica

Krstovdanska vodica se posle vodoosvećenja deli vernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja. Prilikom vodoosvećenja, moli se da voda bude na izbavljenje od grehova, za isceljenje i očišćenje duše i tela, na osvećenje srca i uma i na svaku izvrsnu korist, da ona bude voditelj u večni život i odgoni svaki nasrtaj vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

U tu svrhu, za koju je osvećena, dovoljno je poneti je u nekoj manjoj boci, i čuvati preko godine, koristeći je samo u izuzetnim prilikama. Vernici SPC dan kasnije slave Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovedanje hrišćanske vere.

(Kurir.rs/Wikipedia/Foto: Marina Lopičić)

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja