HUMANOST I TRAGEDIJA RUKU PODRUKU: Nemci zapalili celo selo, ali Draža nije dao pilote!
Spremni za poletanje...Amerikanci na putu za Italiju, Foto: Privatna Arhiva

Potresno

HUMANOST I TRAGEDIJA RUKU PODRUKU: Nemci zapalili celo selo, ali Draža nije dao pilote!

Društvo -

Visoka cena - Saveznici su uveliko prigrlili partizane, ali je i njima i četnicima od životne važnosti bilo spasavanje vazduhoplovaca koje su Nemci oborili, što je seljane zapadne Srbije koštalo života

„Halijard“ (uže za dizanje jedra, kako mu je prevod s engleskog, iliti „Vazdušni most“) bilo je čudo neviđeno kojim su se otpisani saveznički vazduhoplovci opet podigli u visine i utekli nacistima iz okupirane Jugoslavije. Iako je ta najveća akcija spasavanja savezničkih vojnika iza neprijateljskih linija u Drugom svetskom ratu obuhvatala i izbavljenje s bosanske teritorije i drugih delova Srbije, livada u Pranjanima kraj Gornjeg Milanovca, koju su danima orali seljaci s volovima i sređivali četnici Draže Mihailovića kako bi sačinili improvizovani aerodrom, postala je simbol „Halijarda“.

Neverovatan podvig - izbavljanje saveznika iz okupirane Srbije, sa četničke teritorije i sa tog Galovića polja, koje je bilo aerodrom - odigravao se od leta 1944. do februara 1945, kada je više od 500 uglavnom Amerikanaca spaseno.

Srdačno... Draža Mihailović sa pukovnikom  Robertom Mekduelom, kapetanima  Džordžom Muslinom i Nikom Lalićem
Srdačno... Draža Mihailović sa pukovnikom Robertom Mekduelom, kapetanima Džordžom Muslinom i Nikom Lalićemfoto: Privatna Arhiva

Teheran ključan

U 1943. godini, onoj koja je prethodila tom letu, odigrali su se krupni događaji koji će promeniti tok istorije, pre svih kapitulacija Italije 8. septembra i Teheranska konferencija od 28. novembra do 1. decembra. Izbacivanjem Italije iz igre, 15. korpus vazdušnih snaga SAD od aerodroma kod Fođe pravi najveću američku vojnu bazu iz koje su poletali avioni kako bi gađali ciljeve u istočnoj i južnoj Evropi, pa i Jugoslaviji. Amerikanci su poseli i aerodrome kod Barija, Brindizija, Leća i Mandurija, a česta meta njihovih bombardera bile su i rumunske rafinerije i naftna polja, koji su održavale u životu nacističku ratnu mašineriju. A do tamo se letelo preko teritorije Jugoslavije. A ta Jugoslavija bila je na stolu Staljinu, Čerčilu i Ruzveltu u Teheranu, kada su i zvanično prigrlili partizane i rešili da posle rata ona pripadne istočnom bloku. Dakle, Draža je bio precrtan. Zato je četnički vođa spasavanje Amerikanaca video i kao slamku spasa za sebe i svoj pokret.

Miris ljudskog mesa

Ričard Felman (1921-1999), jedan od desetorice iz bombardera „Never a Dull Moment“ koji su pali nedaleko od Pranjana, pričao je kako su Srbi skupo platili čuvanje Amerikanaca. Nemci su primetili Amerikance i Mihailoviću poručili - ili ćeš nam dati Amere, ili ćemo zapaliti selo sa sve 200 žena i dece u njemu. Američki vojnici su Draži rekli da će se predati kako bi spasli selo, na šta je on rekao: - Za nas sloboda znači više od naših života. Kada vas pošaljemo nazad u vašu bazu u Italiji i kada se vratite da bombardujete Nemce, možete više učiniti jednom bombom nego cela naša vojska.

Felman je, na pedesetu godišnjicu od streljanja Mihailovića, kazao da je video kako selo gori i osetio miris sagorelog mesa. - Još mogu da osetim taj miris. I 50 godina kasnije ga osećam. Tera me na suze - rekao je tada Felman.

(Kurir/Jelena S. Spasić)

Činjenice

DRAŽI POSTHUMNO I TAJNO ORDEN

foto: Privatna Arhiva

• Marta 1944. počela gradnja aerodroma, a komandant Prvog ravnogorskog korpusa, kapetan Zvonimir Vučković sa američkim kapetanom Džordžom Musulinom izabrao je Galovića polje • Štab misije „Halijard“ bio je u kući porodice Veljka Vidakovića, koga su nacisti streljali 1943, a čiji su udovica Sofija, sinovi Milan i Dragan i ćerka Milunka pomagali Amerikancima • Major Đorđe - Džordž Vujnović, agent tajne vojne službe OSS, zvanično trgovac iz Kvinsa, iz Barija rukovodio „Halijardom“ • 1948. Draža Mihailović dobio posthumno orden Legije zasluga od predsednika SAD Harija Trumana za spasavanje Amerikanaca, a sve je bilo tajnovito zbog dobrih odnosa s Titom, pa je to znamenje tek 2005. uručeno njegovoj ćerki Gordani u američkoj ambasadi u Beogradu

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja