ŽUTA KUĆA NADOMAK PRIŠTINE: OVK zločinac Tači živi u Ulici Stefana Nemanje, a s leđa mu Dušan Silni! (FOTO)
Foto: Nemanja Nikolić

KURIR U ČAGLAVICI

ŽUTA KUĆA NADOMAK PRIŠTINE: OVK zločinac Tači živi u Ulici Stefana Nemanje, a s leđa mu Dušan Silni! (FOTO)

Društvo -

Paradoks, igra sudbine, usud za Srbe ili za samog OVK zločinca, tek Hašim Tači, dojučerašnji predsednik Kosova koji sad sedi u Hagu, živi u Ulici Stefana Nemanje, a s leđa mu je ona Dušana Silnog.

Tačijeva žuta kuća, ni manje ni više nego baš te za Kosmet jezive boje, navrh brdašca je. I na imanju koje je kralj Aleksandar pre sto godina darivao Srbima iz Like. Tu, u Čaglavici, selu naslonjenom na Prištinu, koje ne tako davno beše čisto srpsko, a kojim je sada albanska "elita" zagospodarila. I tu je danas ar placa, kako nam rekoše, čak 30.000 evra.

1 / 9 Foto: Nemanja Nikolić

Na svega tri kilometra od Prištine smestili su se Tači, sva četiri njegova brata, bogati Albanci, bivši ministri... Elitna naselja, moderne kuće, koje ni za Zapadom ne zaostaju, i ono malo ostalih Srba, neki u običnim kućama, a neke su raspadnute, stare, skrpljene. U jednom pogledu stogovi kukuruza i plastovi sena i Tačijeva vila i druge, ispred kojih su besna kola, kamere, obezbeđenje... Sneg je pao, vele meštani, nijednom ko ove zime. Oko Tačijeve kuće kolotrazi u snegu i tragovi stopala. Staza je delimično očišćena. Kapija velika, crna teška, zid opasao kuću. Roletne mnoge spuštene. Policajci špartaju okolo.

- Žena i sin su mu bili tu, al' ne viđam ih neko vreme. Pretpostavljam da su i oni u Hagu, da mu budu blizu -jedan meštanin će, Srbin.

CAglavica
foto: Nemanja Nikolić

A Tači, koji je 5. novembra lane podneo ostavku na mesto predsednika Kosova jer je morao put Haga zbog optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, doselio se, kako vele meštani, pred Novu 2019. godinu. I ruku na srce, Srbi s kojima smo ovde pričali kažu da s njim i zbog njega nikakvih problema nemaju. Bio je, pričaju, kulturan komšija koji se uljudno javi. Srbi su ovde bili svoj na svome i praktično sami, uz nekih petnaestak albanskih kuća po obodu, sve do tragičnog 17. marta 2004. i pogroma, u kom su Albanci palili i ubijali po celom Kosmetu sve što je srpsko. U Čaglavici je desetak kuća zapaljeno, dvoje Srba ranjeno. A najveći uspeh Albanaca, bar u ovom selu, bio je što se narod preplašio i potom počeo da prodaje kuće i imanja bogatim Albancima koji nisu pitali pošto. I tako je nastalo elitno naselje na kraj Prištine. Mir i tišina pored samog grada.

Žuta kuća, Čaglavica
foto: Nemanja Nikolić

Nebojša Marković, predsednik lokalnog saveta Čaglavica, koji je i Tačijev prvi komšija, priča nam da su Srbi "stvarno bili kompaktni do 17. marta 2004. i potom je narod počeo da gubi veru i nadu da će ovde biti bolje, pa je počela prodaja njiva, kuća...

Baka Jagoda pored dvojice Tačija

Caglavica
foto: Nemanja Nikolić

Ispred kuče bake Jagode Stević je Hašim, a s leve stane kuća drugog brata Tačija.

- Važno je da me niko ne dira, da lepo živim. Ne interesuje me što ju je Tači kupio. Mene samo samoća ubija - kaže nam baka Jagoda.

- Srpskih je sada oko 160-170 kuća, od čega 50 praznih, a oko 300 nas je ukupno. Tačan broj albanskih kuća ne znamo, ali Albanaca ima bar hiljadu. S komšijom Tačijem nema nikakvih problema. Viđali smo se nekoliko puta kad je ovde prolazio. "Dobar dan", "Dobar dan". Otkad se doselio, stvarno je bilo mnogo manje pljački. Sad ih je bilo dve-tri. Policija je svugde. Evo, i ja silom prilika imam čuvare pored kuće - kroz osmeh kaže Marković. V

eli i da su ulice dobile nazive pre nego što je Tači došao i da nije tražio da ih menja:

- Spreda mu je Stefan Nemanja, ovde otpozadi Dušan Silni. Tači je između dvojice najjačih Nemanjića. Ponosni smo na imena ovih ulica i na to što su opstala.

Žuta kuća, Čaglavica
foto: Nemanja Nikolić

A istoričar Marko Marković kaže nam da je imanje na kojem živi Tači kralj Aleksandar Karađorđević, negde između 1920. i 1930, darivao porodici Uzelac, koja se doselila iz Like.

- Veći deo porodice se odselio ko zna kuda, a tu je samo bila ostala Vukica, koja je i prodala ovo imanje. Žena verovatno nije ni znala kome prodala, nije tu lično Tači dolazio i kupovao. Odselila se u Kruševac, ne znam da li je tačno, ali pričalo se da je preminula pre godinu-dve - veli Marković.

A tu gde je Tači, bio je nekada i aga.

- Tu, pored samog mesta gde je Tačijeva kuća, do 1912. godine bila je arbanaska kula u kojoj je bio aga i odatle, s vrha, kontrolisao selo. I eto paradoksa i naše nesreće - praktično 100 godina kasnije tu je opet arbanaska kula, samo što je ovaj aga gospodar celog Kosova - veli Marko Marković.

A iznad glavnog puta, koji deli Čaglavicu na dva dela, transparent podrške za agu koji je sada u Hagu. Čekaju ga Albanci da se vrati...

- Kako je krenulo, jednog dana Ulica Stefana Nemanje biće Ulica Hašima Tačija jer će i to malo Srba pobeći - veli jedan Srbin iz obližnje Gračanice, koja još odoleva.

Baka odbranila prozor

Po selu se još prepričava kako je jedna baka odbranila prozor od Tačija. Kad je tadašnji predsednik Kosova trebalo da se doseli u Čaglavicu, služba je sve proveravala i utvrdila da je prozor na jednoj staroj kući bezbednosno opasan jerbo može neko snajperom odatle pravo u Tačijevu kuću, te ga treba zazidati.

- Ali baka ti izleti pravo pred Tačija, lepo s njim popriča, i odbrani prozor - smeju se meštani i vele da, iako je bilo priča da će zazidati i prozor na školi i svašta, uistinu ništa nije dirano.

Srbi ne smeju u Prištinu

Većina Srba odavde, kako nam priča Marko Marković, i ne ide u Prištinu.

- Strah je veliki. Zamislite vi da neko iz predgrađa Beograd, Kaluđerice, recimo, ne sme da uđe u grad. E tako vam je mahom ovde - veli Marković.

ISTORIJA ČAGLAVICE

- Ovde su nađeni i rimski tragovi - prstenje ovde nađeno čuva se u Etnografskom muzeju u Beogradu

- 1321. prvi put se ovo mesto pominje u Gračaničkoj povelji, kao selo Kruševac

- Kako je na uzvišenju, narod je govorio Čak na glavici i tako posta Čaglavica

- Srbi su konstantno živeli ovde sve do Velike seobe pod Arsenijem Čarnojevićem 1690, kada su morali da se sele jer su bili na strani Austrije, koja je izgubila u ratu s Turcima

- Albanaca nije bilo toliko u to vreme

- Srbi počinju da se vraćaju, pominju se u Devičanskom katastihu, knjizi darodavaca, među kojima su meštani Srbi

- Od 1999. do 2004. bilo je sedam terorističkih napada, kojima Albanci ipak nisu uspeli da oteraju Srbe

- 17. marta 2004. pogrom, posle koga Srbi masovno prodaju imanja Albancima i beže

(Kurir.rs/Jelena S. Spasić)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track