To što su osmaci, kako sami tvrde, neočkivano loše uradili probni završni ispit, a učenici trećeg razreda gimnazija i srednjih stručnih škola pokazali katastrofalno znanje na probnoj državnoj maturi, posledica je ne samo onlajn nastave, već i celog obrazovnog sistema koji se već godinama urušava i tretira kao trošak, a ne investicija za budućnost, smatraju prosvetari i predstavnici prosvetnih sindikata.
- Posle 2000. godine osnovni motiv je bio uvođenje što više psihologa i pedagoga u škole. A kakav je rezultat njihovog rada? Đaci sve više beže sa nastave, problemi u održavanju nastave su nebrojeni, a nastavnik može da održi čas samo uz pomoć besedina. Dotle pedagozi i psiholozi znaju samo da kažu "đak je uvek u pravu" - navodi u saopštenju Forum srednjih stručnih škola, na čijem je čelu Milorad Antić.
Komentarišući "očajne rezultate pilot mature", oni navode da je Zakon o osnovama sistema obrazovanja omogućio đacima da koriste mobilne telefone, da šetaju po učionici i rade šta hoće bez bilo kakvih posledica:
- Sa druge strane, nastavnicima su oduzeta sva prava i mogućnost da obavljaju bilo kakav pedagoško-obrazovni rad. Bilo kakva žalba ili pritužba na rad ili ponašanje učenika svodi se na to da direktor u saradnji sa psiholozima i pedagozima optuži nastavnika da ne zna da drži čas. Ako se u sve uključe i roditelji koji obično zaprete inspekcijom, onda je stezanje nastavnika za vrat još veće.
Usavršavanje nastavnika svodi se, ističu, na crtanje kamiončića i aviončića, a deca više vremena provode u kladionicama i kafićima nego u školi. Imaju i preko 200 izostanaka tokom školske godine, a problem je, kako navode, i ocenjivanje.
- Deca iz osnovnih škola izlaze u preko 80 odsto slučajeva sa odličnim ili vrlo dobrim uspehom, a često te ocene nemaju pokriće u znanju. U srednjim školama jedinica kao ocena ne postoji.
Jasna Janković iz Unije sindikata prosvetnih radnika kaže za Kurir da obrazovanje nije podržano u našem društvu i da mi ne vrednujemo kvalitet obrazovanja.
- Kriza moralnih vrednosti utiče na naše đake. Oni shvataju u kakvom društvu žive i koriste ono što može da što lakše prođu kroz školovanje. Oni ne znaju važnost maturskog ispita što se videlo i po ovim rezultatima. Društvo je krivo jer obrazovanje shvata nebitnim. Deca nisu kriva, ona se ugledaju na starije.
(A. Kocić - R. Kantar)
Branka Tišma
Roditelji čak angažuju avdokate deci
Branka Tišma, školski pedagog, kaže za Kurir da u svakoj školi ima manji broj učenika koji se neprimereno ponaša i zloupotrebljava svoja prava, kao i mali broj roditelja koji podržavaju takvo ponašanje dece. Ti roditelji čak u nekim situacijama angažuju advokata da brani dete.
- Takva deca misle da mogu sve u školi, ali mora da poznaju granice na koje im ukazuje nastavnik i roditelj. Nastavnik mora posedovati veštinu da stekne poverenje roditelja, a sa učenicima treba razgovarati ako se primeti bilo kakva promena u ponašanju. Mi smo tu da svaki neprimereni oblik ponašanja prijavimo, obavestimo roditelja i kroz razgovor utvrdimo šta je urok tome i kako to sprečiti.
Branko Ružić
U procesu smo donošenja nove strategije
Branko Ružić, ministar prosvete kaže za Kurir "da se ne može reći da su osmaci loše uradili probni završni jer analiza tako nečega nije ni rađena", a proba velike mature u oktobru je bila samo mesec dana nakon polaska u školu te znanje dece, kako kaže, uopšte nije uzimano kao relevantan pokazatelj, već je proba tada planirana radi ispitivanja procedura.
- Uvek treba raditi na unapređenju svega u vaspitno-prosvetnom sistemu jer je u pitanju obrazovanje nase dece. Kvalitet nema gornju granicu, ali mi smo i u procesu donošenja nove strategije vaspitanja i obrazovanja koja će na duže staze da obezbedi i pravce i aktivnosti koje vode do tih ciljeva kojima težimo.
Problemi u školovanju na koje ukazuju prosvetari
- Đaci beže sa časova i imaju ogroman broj izostanaka, ali im roditelji i lekari to pravdaju
- Pojedinci, bez sankcija, koriste "nemoć" profesora, ometaju nastavu i urušavaju njegov autoritet
- Nastavnici nemaju adekvatne programe usavršavanja
- Ocene često nemaju pokrića u znanju