SUTRA SLAVIMO SVETE VARTOLOMEJA I VARNAVU: Veruje se da se Srbi jednog pravila strogo pridržavaju, jer svetac ne prašta
Foto: Petar Aleksić

SUTRA SLAVIMO SVETE VARTOLOMEJA I VARNAVU: Veruje se da se Srbi jednog pravila strogo pridržavaju, jer svetac ne prašta

Društvo -

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju praznik Sveti Vartolomej i Varnava.

Na svetog Vratolomeja ni jedan roditelj u Srbiji neće dopustiti da se njegovo dete popne na drvo. Zašto? Jer i samo njegovo ime ima strašno značenje, jer Srbi Vatolomeja tumače kao onaj dan kada "je lako slomiti vrat".

U nekim delovima Srbije veruje se da postoji velika opasnost od poplava, grada i oluje upravo na svetog Vratolomeja.

Sveti Vartolomej je svetac koji čuva useve i strogo pazi da neko ne ore. Veruje se da Vartolomej ne prašta nevernicima koji rade na ovaj dan, zbog čega rizikuju da im svi usevi propadnu.

"Smlatiće te kao Vrtoloma prasku” je rečenica koja se danas čuje u selima u Pomoravlju.

U selima u Šumadiji veruju da svetac leči od padavice, pa bolesni idu u obližnji manastir, kako bi se pomolili, dok u topličkom kraju smatraju da Sveti Vratoloma i Sveti Sava sede na planini i čuvaju sve njive kako ne bi bilo neke štete. Tek kada oni prilegnu i zadremaju, može doći do grada, ali to se retko dešava.

Lučani, Dragačevo, nevreme, grad, oluja
foto: RINA

Smatra se da su Vartolomej i Natanailo jedna ista ličnost. Naime, Natanailo pominje se kao jedan od dvanaestorice u Jovanovom Jevanđelju, dok se u ostalim Jevanđelima pominje Vartolomej. Zajedno sa apostolom Filipom i Filipovom sestrom, devicom Marijamom - a neko vreme i sa svetim Jovanom Bogoslovom propovedao je Jevanđelje najpre u Aziji, potom u Indiji i, najzad, u Jermeniji, gde je i mučenički stradao.

U hrišćanskoj tradiciji pominje se da su ovi apostoli u Jerapolju molitvom umrtvili veliku zmiju, koju su naznabošci u hramu držali i obožavali, kao i da su u istom tom gradu molitvom dali vid Stahiju, koji je četrdeset godina bio slep. Tu su mnogobošci ustali protiv njih pa Filipa i Vartolomeja raspeli na krst (Vartolomeja naopako).

Tada se dogodio zemljotres, od koga su mnogi poginuli. Pošto su mislili da je to Božija kazna mnogi su došli da skinu apostole sa krstova, ali Filip je već preminuo, dok je Vartolomej bio još živ. Posle toga Vartolomej je otišao u Indiju, gde je propovedao i Jevanđelje po Mateju preveo na indijski jezik. Zatim je otišao u Jermeniju.

Hrišćani veruju da je tamo iscelio ćerku carevu od ludila, ali da je zavidljivi brat carev Astijag uhvatio Vartolomeja i raspeo na krst, pa mu onda kožu odrao i najzad glavu odsekao. Telo njegovo hrišćani su sahranili u olovni sanduk. Mnogobošci su bacili sanduk u more jer su hrišćani tvrdili da se nad njegovim moštima događaju mnoga čuda.

U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je voda donela sanduk do Liparskih ostrva, gde ga je episkop Agaton, po otkrovenju u snu, dočekao i sahranio u hramu. Potom su mošti ovog apostola prenošene u Benevento pa u Rim.

(Kurir.rs)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja