Svi koristimo ove lekove protiv glavobolje, ali malo ko je svestan opasnosti! Oprez: Mogu da izazovu krvarenja, oštećenja jetre, alergije...
Prethodnih dana učestale su glavobolje zbog kišovitog vremena i naglih promena temperature. Mnogi na svoju ruku posežu za analgeticima nesvesni da ovi lekovi, ukoliko se neadekvatno koriste, mogu izazvati i psihološku zavisnost, krvarenja, oštećenja jetre, alergije...
Da se kod nas ovi analgetici koriste olako, "kao dobar dan", govore i statistički podaci koji pokazuju da čak 65 odsto stanovnika Srbije pije ih protiv glavobolje, 36 odsto zbog zubobolje, 28 odsto zbog bola u leđima, dok samo 12 odsto građana nikada ne koristi analgetike.
Iako mnogi smatraju da su ti lekovi bezopasni i da mogu da se kljukaju kad god pomisle da im trebaju, prim. dr Marija Đurović, psihijatar u KBC "Dr Dragiša Mišović", upozorava u razgovoru za Kurir da u slučaju pojave bola prvo treba posetiti lekara i posavetovati se sa njim kako bi se odredio uzrok.
- Analgetike uzimamo zarad tretiranja nekog bola, a bol je uvek signal da nešto nije u redu, stoga bi oni koji osećaju bol prvo trebalo da se posavetuju sa lekarom kako bi se utvrdio uzrok i na vreme prevenirali ozbiljniji problemi i komplikovanije posledice - ističe dr Đurović naglašavajući da svi lekovi, pa i oni koji se koriste u terapiji bola, mogu imati neka neželjena dejstva:
- Preterna i neadekvatna upotreba analgetika može dovesti do poremećaja koagulacije, krvarenja, čira na želudcu, oštećenje sluznice želudca, oštećenje jetre, alergijske reakcije... Mora se znati kako se i kada ti lekovi koriste. Potpuno je kontraindikovano, na primer, uzimati steroidne i nesteroidne antireumatike, na prazan stomak - objašnjava i dodaje da posledice po zdravlje zavise od doze i učestalosti uzimanja.
Postoje, inače, dve grupe analgetika - neopioidni, koji mogu da se kupe u slobodnoj prodaji i opioidni, koji se izdaju na recept.
Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), među kojima su "brufen", "diklofen", "nimulid" i slično spadaju u neopiodne i rangirani su kao najviše korišćeni lekovi širom sveta, pogotovo u samolečenju bolova manjeg intenziteta.
- Do fizičke zavisnosti može doći samo ako se uzimaju lekovi koji su opijati, kao što je, na primer, fentanil, ali oni se najčešće daju kod teških pacijenata, u zadnjoj fazi karcinoma ili kod nekih drugih velikig bolova. S druge strane, ibuprofen, paracetamol i ostali analgetici, koji su u čestoj upotrebi, ne mogu stvoriti fizičku zavisnost, ali mogu psihičku. Ljudi misle: "Uzeo sam lek, pa će mi biti bolje", iako ne postoji objektivan razlog za to - kaže ona objašnjavajući da analgetik nikako ne može biti rešenje za neki psihički problem.