Kreativni načini da iskoristite upotrebljenu hranu! U Beogradu se godišnje baci 165 tona hrane: Pogledajte scene sa radionice koja podiže svest (Video)
U Srbiji se godišnje baci velika količina jestive hrane, a gotovo sav otpad od hrane završi na komunalnim deponijama. Svaki građanin Srbije bi najmanje mesec dana jeo besplatno kada se ne bi bacila ta količina hrane.
Prvi korak za smanjenje količine bačene hrane je optimizovanje porcija i edukacija građana i privrednika o planiranju nabavki prehrambenih proizvoda.
Ovim povodm, gosti u "Pulsu Srbije" na Kurir televiziji bili su Sanida Klarić, konsultant za cirkularnu ekonomiju i Slobodan Krstović direktor odeljenja za održivi razvoj u NALED-u.
U Beogradu se godišnje baci oko 165 hiljada tona jestive i nejestive hrane, a Klarić je iznela na koje načine možemo da smanjimo ovu statistiku:
- Postoji nekoliko segmenata, prvo možemo da radimo sa domaćinstvima, način na koji se nabavlja hrana i u kojoj količini. Banka hrane često za svoje donatore pravi edukacije, pa smo imali sa mnogim od njih i radionice za pravljenje domaćeg sapuna od upotrebljenog jestivog ulja. Tu smo im pokazali da sakupljanjem ulja iz svog domaćinstva, pa kroz filtere koje smo im omogućili, naprave nešto korisno. Te radionice su nam jako bitne jer pravimo vezu između donatora, kako bi oni shvatili da tu količinu otpada na neki način saniraju i postaju odgovorni. Ta svest prelazi na drugi nivo, pa ih edukujemo o tome kako da kupuju hranu. Nemojte ići gladni u kupovinu. Bilo je jedno istraživanje da bez obzira što imamo visoku svest o ekologiji, upravo najmanje kupuju oni koji brinu o svojoj liniji. Svakako, trebalo bi kupovati manje, pametnije, racionalnije... Organizacija našeg frižidera, kako upotrebiti hranu, recimo pica je nastala u siromašnim delovima Napulja gde su domaćice gledale šta sve imaju, pa su kreativno sve to iskoristile. U našoj tradiciji postoji bogato iskustvo kako smo sanirali otpad od hrane.
Recimo, Zakon o bacanju hrane postoji u Sloveniji, pa se Krstović osvrnuo na to šta možemo naučiti iz primera drugih zemalja:
- Potrebno je preduzeti određene korake na političkom i zakonodavnom nivou kako bi faktički imali prevenciju stvaranje ove količine otpada. Ono što smo mi predlagali jeste da se usvoji pravilnik da ukoliko neko priprema više od 50 obroka dnevno, mora imati operatera sistema koji zbrinjava taj otpad. Deo kao prevencija odnosi se da 20 od 27 zemalja u EU imaju propis koji stimuliše donacije hrane kroz ne plaćanje PDV upravo na te namirnice.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
LEKOVITI RAZGOVORI PROF. DR VESNA SREĆKOVIĆ DIMITRIJEVIĆ: