Slušaj vest

Kandidat Studentske liste, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu u penziji Aleksandar N. Nešković izjavio je da po preuzimanju vlasti i formiranju Vlade, odmah sledi reorganizacija upravljačkog kadra u zdravstvenim ustanovama, u skladu sa zakonom.

Nešković je kazao za "Vreme" da je poznato da velika većina direktora zdravstvenih ustanova nije izabrana na osnovu konkursa, već ih je kao vršioce dužnosti postavio ministar zdravlja, i u tom statusu su "po pravilu godinama, iako je zakonom dozvoljeni maksimum svega šest meseci".

"Postavljanjem novih vršilaca dužnosti direktora rukovođenje u zdravstvenim ustanovama će se vratiti zakonske okvire i omogućiti da se u kratkom vremenskom periodu raspišu regularni konkursi za rukovodeća mesta. Od kandidata će se tražiti da bez izuzetka ispunjavaju sve zakonom propisane uslove, kao i da predlože plan razvoja ustanove u narednom periodu", rekao je on.

O listama čekanja u bolnicama

Ocenio je i da u relativno kratkom vremenu mogu da se srede liste čekanja za pojedine dijagnostičke procedure i intervencije i da se obezbedi njihovo precizno ažuriranje i zaštita od zloupotreba.

Nešković je istakao da je za suštinske, dugoročne promene i unapređenje zdravstvenog sistema neophodna izmena zakonske regulative, uz ocenu da će to biti glavni zadatak novog skupštinskog saziva, u kome većinu imaju predstavnici studenata, odnosno Studentska lista.

"Racionalizacija administracije i smanjenje broja pregleda po lekaru tokom radnog dana omogućila bi lekarima da više vremena posvete pacijentima, da im objasne važnost prevencije, prirodu bolesti i prednosti i nedostatke različitih opcija lečenja, što znatno poboljšava efikasnost svih intervencija u medicini i povoljno utiče na zadovoljstvo i lekara i pacijenata", kazao je Nešković i dodao ;da će se sigurno raditi i na poboljšanju materijalnog statusa i uslova rada zdravstvenih radnika.

Ocenio je da je zdravstveni sistem u Srbiji "jako napet, neefikasan, rigidan, zastareo, osetljiv i na manje izazove".

"To se odražava na merljive parametre efikasnosti i kvaliteta, kao što su, na primer, obolevanje i smrtnost od masovnih nezaraznih bolesti. Recimo, kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, spadamo među najugroženije zemlje u Evropi. Slično je i u pogledu prevencije i lečenja malignih oboljenja", rekao je Nešković.

Prema njegovim rečima, korupcija je sveprisutna i na institucionalnom nivou devastira društvo, dramatično povećava troškove zdravstvene zaštite, a na individualnom "ponižava i pljačka obolele".

"Da ne govorim o hronično dugačkim listama čekanja za pojedine intervencije i dijagnostičke preglede, povremenim nedostacima osnovnih lekova, ugradnog i sanitarnog materijala. Ima zaista mnogo nerešenih problema", ocenio je Nešković.

(Kurir.rs/Vreme)