"PLAĆALI SU 5.000 DOLARA MESEČNO" Stojan Radenović, predsedavajući Skupštine i vodeći matematičar, otkrio detalje iz biografije: "To je bila radost u kući..."
Penzionisani profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Stojan Radenović treći put zaredom je izabran za narodnog poslanika na listi Srpske napredne stranke (SNS). Trenutno je predsedavajući u Skupštini Srbije kao najstariji poslanik, do izbora predsednika parlamenta.
Naprednjaci su imali dva puta priliku da ga postave na čelo Narodne skupštine, ali to nisu učinili, a sada ga skupštinskoj većini nameću kao najbolje rešenje, koje bi, kako je kazao poslanik SNS Miloš Vučević, "na toj funkciji u ovim smutnim vremenima predstavljao faktor stabilnosti".
Vučević je, tokom načelne rasprave o kandidatima za predsednika parlamenta, rekao da bi se, ukoliko bi Radenović bio predsednik Skupštine, smanjili napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu i ne bi se govorilo, što je slučaj u proteklih nekoliko nedelja, da se menja kalendar SPC.
Šef poslaničke liste "Srbija pobeđuje" u parlamentu Aleksandar Vučić je pak Radenovićevu kandidaturu obrazložio tvrdnjom da je "bolji matematičar od svih nas zajedno".
"I ne samo matematičar, nego da je veći naučnik i da ima više naučnih dela nego svih 250 nas ovde. Svi zajedno, kad sve zajedno saberemo šta smo uradili, nismo uradili onoliko koliko je Stojan Radenović uradio za jednu godinu. Stojan Radenović nas je držao na dvestotom mestu Šangajske liste. Rođen u Dobroj Vodi kod Leskovca, jedan tolerantan, strpljiv, trpeljiv, ozbiljan i odgovoran čovek", rekao je Vučić.
Reagovao je Akademski plenum, neformalna zajednica zaposlenih u visokom obrazovanju, koja tvrdi da Radenović nije najbolji srpski matematičar, ilustrujući to podacima platforme TOPSCINET za 2026. godinu, po kojoj Radenović ima 7.915 citata, dok matematičar Stevo Stević ima 14.430.
Kako tvrde iz Akademskog plenuma, čak ni prema citiranosti Radenović se ne može proglasiti vodećim srpskim matematičarem.
Njegova akademska karijera postala je predmet spora onog trenutka kada je ušao u političke vode. Od tada se u delu javnosti iznose sumnje da je Radenovićeva visoka citiranost delimično rezultat međusobnog citiranja sa grupom povezanih autora, odnosno mogućeg „citatnog kartela“, čime se veštački uvećava njegov naučni uticaj. Ipak, Radenović ima nesumnjive naučne rezultate, što potvrđuje i činjenica da se više puta nalazio na listi najcitiranijih svetskih istraživača. Zahvaljujući tome Univerzitet u Beogradu je ostvario visok plasman na Šangajskoj listi 2016. i 2017. godine.
Šira javnost za njega je prvi put čula 2016. godine kada je svrstan među 100 najuticajnijih naučnih umova u oblasti matematike na listi koju objavljuje kompanija "Tomson Rojters". Tekst u Večernjim novostima o "neumornom matematičaru koji u podrumu zgrade u kojoj živi rešava matematičke probleme i piše naučne radove", bio je povod da ga tadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić odlikuje za izuzetne zasluge za Dan državnosti 2016. godine.
Pad Beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi 2019. godine tada je opravdan činjenicom da je Radenović prestao da objavljuje za UB, jer je egzistencijalnih razloga ovaj matematičar počeo da objavljuje radove za Univerzitet u Saudijskoj Arabiji. Nedugo nakon toga došlo je do susreta Vučića i Radenovića, na inicijativu tadašnjeg predsednika Srbije, koji mu je tom prilikom poklonio laptop, a tada je i objavljeno da se ovaj matematičar vraća na UB.
Upravo je taj odlazak Radenovića na Univerzitet u Saudijskoj Arabiji bio predmet diskusije na današnjoj sednici Skupštine.
Poslanik Studentske liste Slobodan Bubnjević pitao je predsedavajućeg Radenovića zašto je 2018. godine prihvatio poziv Univerziteta kralja Sauda.
Radenović je odgovorio da je 2013. godine otišao u penziju i da su mu se prihodi prepolovili, te da supruga i ćerke nisu radile, nakon čega mu je Univerzitet kralja Sauda, zbog visoke citiranosti, ponudio 5.000 dolara mesečno da u svojim radovima navodi afilijaciju tog univerziteta.
"Uslov je bio da ugovor ističe onog trenutka kada izgubim mesto visokocitiranog naučnika", naveo je Radenović, naglašavajući da je tada Univerzitet u Beogradu pao za 100 mesta i da se tada šalio s medijima govoreći da mu nisu dali ni lap top.
Otkrio je i da je u međuvremenu radio i za jedan vijetnamski univerzitet koji su osnovali Amerikanci.
"Sećam se kad su mi iz Vijetnama uplatili 7-8.000 evra, to je takva sreća u kući bila, žena i ćerke su odmah išle u prodavnice", rekao je Radenović.