"SRBIJA JE BANKROTIRALA! GRAĐANI TO TREBA DA ZNAJU" Oštra debata na Kuriru - Da li novu Vladu čeka "puna kasa" ili bankrot, pomenut EXPO, plate i penzije
Dva potpuno suprotna pogleda na stanje srpske privrede - između prognoza o rastu i investicionom rejtingu sa jedne, i tvrdnji o bankrotu i rekordnim dugovima sa druge strane, sudarila su se u jutarnjem programu Kurir televizije.
Dok ekonomista Miljan Jovićević ocenjuje da država novoj vlasti ostavlja punu kasu i zdrave ekonomske osnove, bankar i ekonomski analitičar iz pokreta "MOBA" Branko Dragaš upozorava da su zvanične brojke nerealne i da Srbiji preti finansijski slom.
Povod za ovu oštru polemiku u emisiji "Redakcija" bile su najnovije korekcije prognoze Narodne banke Srbije, koja je procenu inflacije podigla sa 4,3 na 4,9 odsto uz povećanje referentne kamatne stope na šest procenata, kao i izjava ministra finansija u tekućem mandatu Siniše Malog da se novoj vladi predaje budžet sa više od 500 milijardi dinara na računu i rastom BDP-a od četiri odsto u trećem kvartalu.
Stabilni temelji i investicioni rejting
Komentarišući makroekonomsku sliku i tvrdnje da se novom rukovodstvu ostavlja stabilan sistem, ekonomista Miljan Jovićević istakao je da međunarodna potvrda kreditnog rejtinga najbolje oslikava realno stanje u zemlji.
- Ekonomija Srbije se u ovom trenutku nalazi na zdravim osnovama. O tome najbolje svedoči investicioni kreditni rejting, koji je dobijen zahvaljujući poverenju u ekonomske i političke aktivnosti. Ekonomski potencijal zemlje je danas na znatno višem nivou nego pre dvanaest godina, a Srbija je prepoznata kao pogodno tlo za ulaganje čak i među konzervativnijim investitorima.
Govoreći o tome šta domaću privredu očekuje u naredne dve godine i kada bi efekti ulaganja trebalo da budu najvidljiviji, on je izneo svoje procene privrednih ciklusa.
- Svi ekonomski parametri nam trenutno idu u prilog. Naredna godina će biti svojevrsna prekretnica, jer će kratkotrajni impulsi podstaći privredu, dok vrhunac tog ekonomskog zamaha očekujem krajem 2027. godine. Nakon tog pika, realno je očekivati određenu stagnaciju i period usporavanja privredne aktivnosti.
Osvrćući se na podatak o stanju na državnom računu i rokove koji stoje pred novom vladom za kreiranje budžeta, Jovićević je naglasio da je dosadašnja fiskalna politika stvorila dobar manevarski prostor.
- Budžetska kasa je u ovom trenutku puna, a iznos od 500 milijardi pokazuje da je vođena strateška politika monetarne i fiskalne konsolidacije, što stvara zdravu platformu za dalji razvoj. Nova vlast će imati priliku da do 20. decembra, što je krajnji rok, pozicionira budžetske aktivnosti u skladu sa svojim projekcijama.
Ipak, on napominje da ekonomski rezultati u budućnosti neće zavisiti isključivo od brojki, već i od spoljnopolitičkog kursa koji zauzme novo državno rukovodstvo.
- Građani Srbije trenutno nemaju razloga za brigu, ali ostaje da se vidi u kom pravcu će ići politika novog državnog rukovodstva - da li ka potpunom zaokretu prema Evropskoj uniji ili ka očuvanju konstruktivnih odnosa sa Ruskom Federacijom. Ta odluka će u velikoj meri odrediti dalju konstelaciju snaga, kako na političkom, tako i na ekonomskom planu.
"Nalazimo se na finansijskoj bombi zvanoj deficit"
Potpuno drugačiju dijagnozu stanja u državnoj kasi izneo je Branko Dragaš iz pokreta "MOBA", odbacujući navode o višku novca na računu i tvrdeći da se Srbija suočava sa istorijskim manjkovima.
- Nažalost, moram da razočaram i kolegu i sve vaše gledaoce - mi se nalazimo na finansijskoj bombi zvanoj budžetski deficit, koji je najveći u istoriji Srbije. Tvrdnje da je budžet pun su van pameti; kasa je potpuno prazna i u dubokom smo minusu. Rebalans budžeta u avgustu rađen je na 3,4 milijarde evra, trenutni deficit iznosi 3 milijarde i 560 miliona evra, a do kraja godine, s obzirom na to da se u novembru i decembru najviše plaća i odlaže, dostići će 4,4 milijarde evra. Kada saberemo period od dolaska aktuelne vlasti na čelo države, 12. jula 2012. godine, pa do kraja ove godine, ukupan budžetski deficit iznosiće preko 25 milijardi evra - istakao je Dragaš.
Pored manjka u samom budžetu, Dragaš je kao još veći problem apostrofirao dugogodišnji nesklad između uvoza i izvoza robe.
- Još gora situacija je sa spoljnotrgovinskim deficitom, odnosno odnosom uvoza i izvoza, koji je dostigao rekordne nivoe. Za ovih 14 godina i četiri meseca, ukupan spoljnotrgovinski deficit iznosiće 100 milijardi evra, odnosno oko 110 milijardi dolara. Mi nismo ni na nuli, već u minusu od 100 milijardi.
On je dodao da su do ovih računica došli stručnjaci okupljeni oko njegovog pokreta ukrštanjem zvaničnih izveštaja, optužujući vlast za lažno prikazivanje podataka.
- Druga, još opasnija tempirana bomba jesu nagomilani dugovi, o kojima niko osim stručnjaka pokreta MOBA - iskusnih bankara, profesora i privrednika – ne sme da govori, iako ja na to upozoravam najmanje 30 godina. Iako se podaci svuda u svetu, pa i kod nas, lažno prikazuju, mi smo do ovih rezultata došli matematičkom analizom isključivo na bazi zvaničnih državnih podataka, i vi ste prvi medij koji nam je dao priliku da to javno iznesemo.
Međunarodne procene i uštede na energentima
Na ovakve tvrdnje o praznoj kasi i ekonomskom sunovratu odmah je reagovao Jovićević, pozivajući se na projekcije međunarodnih finansijskih institucija i konkretne ekonomske pokazatelje.
- Ne bih mogao da se složim sa tom tezom, imajući u vidu da je Srbija izuzetno privlačna geopolitička destinacija, o čemu svedoči i veliki broj investicija u našoj zemlji. Međunarodni monetarni fond, kao zvanična, relevantna i kredibilna institucija, na osnovu svojih ekonomskih modela za narednu godinu predviđa rast od 4,4 odsto, dok su domaće procene na nivou od četiri odsto. To jasno pokazuje da će Srbija i sledeće godine biti u fokusu i u ekonomskom zenitu. Takođe, ekonomska i socijalna davanja iz budžeta usmerena ka osetljivim kategorijama društva u potpunosti su opravdana i potvrđena u praksi.
Kao važne poluge za dalji razvoj domaće privrede u narednoj godini, on je izdvojio spoljnotrgovinske olakšice i povoljnu cenu energenata.
- Sa druge strane, imamo niz ratifikovanih međudržavnih sporazuma o slobodnoj trgovini bez carina, što predstavlja dodatni podsticaj i zamajac za nacionalnu privredu, a posebno za mala i srednja preduzeća. Taj ekonomski potencijal će se u punoj meri odraziti u narednoj godini. Drugi ključni faktor je energetska bezbednost, koja donosi ogromne uštede - zahvaljujući postignutom dogovoru, umesto 868 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, mi danas plaćamo oko 318 dolara.
Zaključujući svoju repliku, Jovićević je podsetio na kretanje budžetskog deficita u odnosu na dozvoljene granice.
- Pored toga, nikada nismo probili dozvoljeni budžetski deficit; dok su okviri bili oko 3,8 odsto, mi se nalazimo na 2,5 odsto. Videćemo kako će se nova vlast postaviti prema svemu tome, ali je činjenica da im je ostavljeno potpuno zdravo i pogodno ekonomsko tlo.
Zahtev za proglašenje bankrota i dugovi javnih preduzeća
Odgovarajući na pitanje da li bi strani ulagači dolazili u zemlju kojoj preti ekonomski krah, Dragaš je ocenio da su priče o investicijama netačne i zatražio hitno proglašenje bankrota države.
- Srbija je bankrotirala, građani to treba da znaju i pokret MOBA se zalaže da se bankrot zvanično i proglasi. Priče o dolasku investitora su političke laži - dugo sam u bankarstvu i na tržištu, vidim da se fabrike zapravo zatvaraju i upravo zato nas ne puštaju u medije da građanima otvorimo oči. Stopa privrednog rasta od jula 2012. godine do danas iznosi svega 2,4 odsto, što je smešno. Nama su potrebne dvocifrene stope rasta i nova ekonomska politika zasnovana na podizanju domaće proizvodnje kako bismo izašli iz siromaštva, a toga apsolutno nema.
Osvrnuo se i na zvaničnu statistiku o rastu cena, tvrdeći da građani stvarnu inflaciju najbolje vide kroz mesečne račune.
- Takođe, podaci Narodne banke o inflaciji od 4,4 odsto su potpuna neistina. Dovoljno je da uporedite račune za Infostan i struju za isti stan iz jula 2012. godine sa današnjim računima i odmah ćete videti kolika je stvarna inflacija.
Pored ukupnog duga zemlje, Dragaš je izneo i konkretne brojke iz analize poslovanja dva najveća državna sistema.
- Naši stručnjaci barataju isključivo zvaničnim državnim podacima i na osnovu njih tvrdimo da ukupan dug države, banaka, građana i privrede iznosi 130 milijardi evra. Uveren sam da bi taj iznos bio još veći kada bi naš tim dobio priliku da uđe u institucije i izvrši reviziju. Mi smo uradili analizu poslovanja velikih sistema: Telekom je potpuno bankrotirana firma sa dugom od preko 6,3 milijarde evra, dok dug EPS-a premašuje 1,5 milijardi evra. Postavljam samo jedno pitanje - kako ćemo sve to da rešimo?
Poređenje javnog duga sa Evropom i kriza sa NIS-om
Suočen sa oprečnim tumačenjima, Jovićević je naglasio da se ekonomska slika ne može graditi na paušalnim ocenama u televizijskom studiju, već isključivo na izveštajima svetskih finansijskih institucija.
- Možda postoje oprečna mišljenja, ali ekonomija se ne tumači paušalno iz studija. Kako gledaoci ne bi bili u zabludi, treba se držati isključivo merodavnih institucija, poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke. One jasno kažu da Srbija u 2026. godini ima privredni rast od 3,2 do 3,5 odsto i da je druga najbrže rastuća ekonomija u Evropi.
Takođe, udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu iznosi 43,5 odsto, dok mnoge zemlje Evropske unije imaju dug preko 90 odsto. Dvostruko niži javni dug ostavlja znatno veći prostor za ekonomske mere. Upravo zahvaljujući tim uštedama i fiskalnom prostoru država je u odsudnim trenucima, tokom problema sa NIS-om, uspela da zaštiti građane i spreči redove na pumpama.
Kao krunski dokaz poverenja međunarodne zajednice u stabilnost Srbije, on je naveo odziv zemalja za učešće na predstojećoj svetskoj izložbi.
- Međunarodni monetarni fond nikada ne bi davao pogrešne smernice, jer se prema njima upravljaju veliki privrednici i investitori. Niko nije lud da ovde otvara hiljade radnih mesta ako nema profita i prometa. Jedini validan pokazatelj i dokaz poverenja jeste to što je više od 140 zemalja potvrdilo učešće na izložbi EXPO - niko ne bi došao da je situacija drugačija.
Ipak, Jovićević je upozorio da političke tenzije u poslednje dve godine već ostavljaju posledice po poslovni ambijent i zatražio brzo formiranje nove izvršne vlasti.
- Međutim, danas vidimo da su se zbog poljuljanog političkog ambijenta mnogi strani partneri zamislili da li žele da nastave saradnju sa Srbijom, a neki su se čak i povukli. Poslednje dve godine, zbog pokušaja dela javnosti da destabilizuje političke i društvene prilike, poslat je loš signal velikim kompanijama, a kada se one povlače, po domino efektu stradaju i mala preduzeća. Zato smatram da moramo što pre da konstituišemo organe vlasti, Vladu Republike Srbije i resorna ministarstva, kako bi se doneo budžet i videlo u kom pravcu država ide, jer je budžet krvna slika naše zemlje.
Polemika o visini BDP-a i kredibilitetu MMF-a
Na pitanje da li su onda i podaci Međunarodnog monetarnog fonda sporni, Dragaš je izneo sopstvenu računicu zaduženosti i realne vrednosti bruto domaćeg proizvoda.
- Naravno da treba koristiti zvanične podatke, ali ih je neophodno međusobno ukrstiti. Maksimalno se uzdržavam zbog gledalaca koji poznaju moj temperament, ali ove tvrdnje jednostavno nisu tačne. Da objasnim tu priču o zaduženosti od 47 odsto BDP-a: najzaduženija zemlja sveta je Japan sa preko 248 odsto, Amerika je na oko 130 odsto, a Srbija je sa realnom zaduženošću od preko 200 odsto odmah iza Japana.
Svoju tvrdnju da je domaći BDP višestruko manji od zvanično prikazanog ilustrovao je primerom kruženja novca i uticajem unutrašnje inflacije.
- Problem je u tome što ljudi bez prakse u bankarstvu i finansijama politički tumače ekonomiju - to vam je kao kada vi meni date 100 evra, ja ih dam kolegi, a on ih vrati vama, pa neko sabere da tu ima 300 evra, iako se sve vreme vrti istih 100 evra. U julu 2012. godine imali smo bruto domaći proizvod od 34 milijarde evra. Sa prosečnim rastom od 2,4 odsto tokom proteklih 14 godina i četiri meseca, realni BDP danas nije 97 milijardi evra, kako ga zvanično prikazuju zbog unutrašnje inflacije - već svega 48 milijardi evra. U tome je suština.
Kao argument za ovu tezu naveo je i podatke centralne banke o kretanju novčane mase u poslednjih deceniju i po.
- Kada uđete u podatke Narodne banke Srbije i uporedite novčanu masu M2, koju čine depoziti po viđenju i kratkoročni oročeni depoziti, vidite da je ona od jula 2012. godine do danas porasla sa 494 milijarde na 3.090 milijardi dinara. To je rast od 588 odsto, odnosno 39,4 odsto godišnje, dok je privreda rasla svega 2,4 odsto godišnje. Dakle, bruto domaći proizvod je lažno naduvan.
Na kraju ovog dela izlaganja, Dragaš je oštro kritikovao ulogu MMF-a i predložio prekid saradnje sa tom institucijom.
- Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda, to su birokrate koje ništa ne znaju. Spasile su se upravo one države koje su pobegle od MMF-a, što je prva uradila Bocvana pre 30 godina, i mi takođe treba da prekinemo saradnju sa njima.
Oštar sukob oko izložbe EXPO 2027
Tema specijalizovane izložbe EXPO 2027 izazvala je potpuno suprotstavljene stavove – dok Dragaš traži hitan prekid radova i prenamenu objekata, Jovićević taj projekat vidi kao istorijsku šansu. Dragaš smatra da je reč o promašenoj investiciji koja ugrožava isplatu penzija.
- Prošla vlast je pokrala sve što je moglo da se pokrade. Nama izložba EXPO uopšte ne treba - to je beznačajan događaj, a ne suštinski tehnološki ili infrastrukturni projekat, i van pameti je tvrditi da će on pokrenuti privredu. Reč je o potpuno promašenoj investiciji koju treba odmah prekinuti. Neophodno je sagledati koliko je novca do sada uloženo, koliki bi bili penali za raskid ugovora i šta dalje raditi sa tim prostorom - ti objekti bi, recimo, mogli odlično da se prenamene u zatvor.
On je dodao da je pokret "MOBA" od prvog dana uz studente na ulici i izneo podatke o primanjima najstarijih građana kao dokaz da su penzije ugrožene.
- Što se tiče buduće vlasti, pokret MOBA je od prvog dana bio na ulicama sa studentima i mi smo Studentskom pokretu već u startu predložili pet prvih menadžerskih poteza koji moraju da se povuku. Građani moraju da shvate da su plate i penzije direktno ugrožene. Od ukupno 1.656.000 penzionera u Srbiji, čak 58.000 prima manje od 10.000 dinara, njih 591.400 prima manje od zagarantovanih 31.092 dinara, dok 986.000 penzionera ima primanja manja od 56.840 dinara.
Sa druge strane, Jovićević je podsetio da je Srbija domaćinstvo ove izložbe osvojila u konkurenciji razvijenih svetskih ekonomija, ocenjujući kritike kao povratak u prošlost.
- Retrogradna ekonomska politika je završena još devedesetih godina, a Srbija je danas prepoznata kao pozitivan ekonomski obrazac za nove investicije. Podsetiću građane i sagovornika da smo domaćinstvo izložbe EXPO osvojili u samoj završnici, u konkurenciji sa zemljama poput Argentine, Sjedinjenih Američkih Država i Španije. Koliko je taj projekat bio važan tim razvijenim državama najbolje govori podatak da je gradonačelnik Malage podneo ostavku jer su u fotofinišu izgubili od nas.
Prepričavajući utiske sa samog gradilišta, Jovićević je izrazio uverenje da će ovaj projekat biti glavni pokretač rasta bruto domaćeg proizvoda.
- Prvi put u istoriji zadobili smo ovakvo poverenje i dobili veliku šansu. Imao sam priliku da se sa gradilišta EXPO-a uključim u program vaše televizije - to je zaista velelepno zdanje i kapitalna investicija koja će pokrenuti celokupan privredni zamajac i rast bruto domaćeg proizvoda. Apsolutno sam siguran u to i videćemo kakvi će biti ekonomski parametri krajem sledeće godine. Jedino nisam siguran kako će se nova vlast uopšte snaći sa tolikim novcem.
Plan od pet koraka i višak u javnom sektoru
Na podsećanje da od 1. decembra slede povećanja plata i penzija, Dragaš je ponovio da u kasi nema novca za takav rast i podsetio na ideje koje su studenti preuzeli od njegovog pokreta.
- Rast od pet odsto je apsolutno nemoguć jer para nema, a mi smo zaduženi najmanje 130 milijardi evra. Kada se tome dodaju dugovi Telekoma, EPS-a i ostalih javnih sistema, ukupni dugovi idu na skoro 150 milijardi evra. Sve što sam izneo su zvanični podaci Narodne banke Srbije i Republičkog zavoda za statistiku, dok je ovo što gledaoci slušaju sa druge strane klasična politička priča - poručio je Dragaš i dodao:
- Mi smo studentima već predočili šta treba da rade, i oni su prihvatili mnoge ideje pokreta MOBA - da pokret bude decentralizovan, bez vođa, kao i ideju o osnivanju razvojne banke - rekao je Dragaš.
Kao jedan od najvećih problema budžeta, Dragaš je naveo preglomazan državni aparat.
- Pored toga, imamo ogroman višak zaposlenih na teretu države - 134.850 ljudi radi u administraciji, 87.000 u javnim preduzećima, 65.000 u javno-komunalnim preduzećima i 27.000 u opštinama. To je ukupno oko 350.000 ljudi, od čega nam sigurno 250.000 nije potrebno. Postavljam pitanje šta ćemo raditi sa tih 250.000 ljudi koji jedu budžet i prave minuse, a ništa ne doprinose?Pokret MOBA ima rešenje - da pokrenemo domaću proizvodnju i sprovedemo program prekvalifikacije kako bi ti ljudi prešli da rade u privredi i na tržištu, i na taj način punili budžet umesto da ga troše.
Računica decembarskog povećanja i poređenje sa Crnom Gorom
Reagujući na ove predloge, Jovićević je ocenio da takve teze mogu privući deo javnosti, ali da se u ekonomiji rezultati mere realnim pokazateljima, navodeći primer iz regiona.
- Razumem da ovakve priče privlače pažnju dela javnosti i gledalaca, ali kada se držimo relevantnih podataka i realnih ekonomskih parametara, brojke govore same za sebe. Pogledajte Crnu Goru - tu najbolje vidite kako država izgleda kada se odluke ne zasnivaju na realnim ekonomskim parametrima, a kako izgleda Srbija. U ekonomiji, kao ni u politici, nema slučajnosti.
On je dodao da puna državna kasa omogućava direktno jačanje domaćih malih i srednjih preduzeća kroz uključenje u velike projekte.
- Sada, kada je budžetska kasa do vrha puna, možemo polako ali sigurno da se fokusiramo na jačanje domaće privrede. Mala i srednja preduzeća treba da jačaju, a svoje mesto i priliku pronaći će upravo u projektu EXPO. Time će se pokrenuti domino efekat i privredni zamajac koji će dodatno puniti budžetsku kasu. To nije puki marketinški obrazac, već ciljana stimulacija i ulaganje koje će u kasnijoj fazi doneti konkretne rezultate i biti blagotvorno za ekonomiju Srbije.
Na kraju, Jovićević je izneo preciznu računicu decembarskog povećanja primanja od 7,5 odsto, ističući da država deli ono što realno zaradi.
- Ne možemo da iznosimo paušalne i neproverene informacije, jer će građani Srbije moći sami da prosude već 1. decembra, kada će primiti povećanje od 7,5 odsto. Onaj ko je primao 50.000 dinara, primiće 53.750 dinara, dok će onaj ko je primao 100.000 dobiti 107.500 dinara. Taj trend redovnog rasta postavljen je zahvaljujući realnim resursima kojima raspolažemo. Lako je reći da plata treba da bude 500.000 dinara, ali bismo tada bili kontradiktorni, jer to ne bi bilo u okviru realnih ekonomskih mogućnosti.
Najava kritike Studentske liste i radikalne mere
Na pitanje da li su predlozi njegovog pokreta već uvršteni u zvanični ekonomski program Studentske liste, Dragaš je najavio da će uskoro javno izneti sve zamerke na taj dokument.
- Pokret MOBA će sledeće nedelje izaći sa zvaničnom ocenom ekonomskog programa Studentske liste, sa kojim se ne slažemo jer su preuzeli pojedine elemente, ali nisu pogodili suštinu. Javno ćemo izneti sve ono što u tom programu nije dobro. Takođe, smatram da mediji treba da otvore prostor za prave stručnjake koji će potvrditi ovo o čemu govorim, jer građani najbolje mogu da procene ko je u pravu, a ko priča klasične političke priče koje su nas i uništile.
Odbacujući decembarsku povišicu od 7,5 odsto kao nedovoljnu za najugroženije penzionere, on je ponovio da je bankrot lekovit i najavio obračun sa najbogatijim slojem u zemlji.
- Kada kažu da je povećanje od 7,5 odsto veliki uspeh, ispada da će onih 58.000 penzionera koji primaju 10.000 dinara, kada dobiju povišicu od 700 dinara, ući u blagostanje. To nije rešenje. Bankrot je lekovit, on je poput šok-sobe u operacionoj sali i predstavlja jedini spas za Srbiju. Mi imamo jasan plan šta mora da se uradi: prvo moraju da se pohapse 48 milijardera i 35.000 milionera u Srbiji. Kao neko ko je 43 godine u bankarstvu, vrlo dobro znam kako su ti ljudi nastali.
Razmena replika u završnici emisije
Najava masovnih hapšenja i ukidanja projekata izazvala je brzu reakciju Jovićevića, koji je sagovornika pozvao da svoje ideje proveri na izborima.
- Na sledećim izborima se lepo prijavite i politički angažujte, ne znam zašto to već niste uradili. Po vašem receptu sve treba ukinuti, sve zatvoriti i sve ljude spakovati u zatvor, pa da se ponovo vratimo u 1993. godinu i da opet imamo redove i kantice ispred benzinskih pumpi.
Polemiku je zaključio Dragaš obećanjem da bi njegov pokret za tri meseca višestruko podigao najniže penzije u Srbiji.
- Sve što je kolega rekao apsolutno nije tačno, a građanima poručujem da gledaju isključivo u svoj novčanik. Mi imamo konkretan plan, samo je ova emisija suviše kratka da bismo ga u celosti predstavili. Pokret MOBA ima rešenje da već do 90. dana, dakle u roku od tri meseca, penzionerima koji sada primaju po 10.000 dinara podigne penzije barem na zagarantovani minimum od 31.000 dinara, a ne za sedam odsto, jer su to gluposti.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 114 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 14 za korisnike m:SAT TV, Supernove i MOVE platforme, na kanalu 16 za korisnike SBB EON, na kanalu 16 za korisnike Yettel Hipernet TV, na kanalu 108 za korisnike BeotelNeta, na kanalu 14 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakta na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i u aplikaciji Arena Cloud.
Kurir.rs
BONUS VIDEO: