Slušaj vest

Srbija bi do 2030. godine mogla da stigne do potpisivanja pristupnog sporazuma sa Evropskom unijom, ali će to zavisiti od brzine reformi, političke volje i sastava nove Vlade. Analitičari ocenjuju da takav scenario nije nerealan, a kao jedan od prvih pokazatelja izdvajaju izbor novih ministara za evropske integracije i spoljnih poslova.

Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike (CEP) smatra da bi Srbija, ukoliko primopredaja vlasti bude mirna i brza, do 2030. mogla da dostigne današnju poziciju Crne Gore, koja je pred potpisivanjem pristupnog sporazuma sa EU.

Srbija godinama stagnira u pregovorima

Majstorović je za RTS ocenio da se Srbija trenutno nalazi u drugoj ligi kandidata za članstvo i da godinama stagnira, na nivou Severne Makedonije, nešto ispred Kosova i Bosne i Hercegovine.

- Zemlja koja nema funkcionalne institucije, gde se ne poštuju zakoni, gde jedan čovek odlučuje o svemu, nije mogla biti članica. Danas je situacija nešto drugačija, šansa postoji - rekao je Majstorović.

Srđan Majstorović
Srđan Majstorović Foto: EUpravo zato

Prema njegovoj oceni, ubrzanje evropskih integracija moguće je samo uz fokus na ključne reforme, pre svega u oblasti vladavine prava, slobode izražavanja i funkcionisanja demokratskih institucija.

Ohrabrujuće poruke iz Brisela

Bivša ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Branka Latinović smatra da teorijski, ali i realno, postoji mogućnost da Srbija do 2030. bude pred potpisivanjem pristupnog sporazuma. Ipak, upozorava da ostvarenje tog cilja zavisi od brojnih nepoznanica.

- Jako je puno ohrabrujućih izjava koje dolaze od zvaničnika EU i daju povoda za takav zaključak. Jedna od njih je izjava Marte Kos da je pred Srbijom novi početak. Ona, naravno, nije mislila da se pregovori pokreću ispočetka, već na novi zamah - rekla je Latinović za Blic.

Jedna od prepreka na evropskom putu Srbije jeste neusaglašenost spoljne politike sa EU, pre svega kada je reč o sankcijama Rusiji. Beograd zbog toga, ali i drugih otvorenih pitanja, dugo nije ostvario napredak u otvaranju novih pregovaračkih celina.

branka-latinovic.jpg
Foto: Kurir Televizija

Pitanje Kosova ostaje deo dijaloga Beograda i Prištine, koji se vodi uz posredovanje EU, dok Brisel od Srbije očekuje i napredak u oblasti vladavine prava i slobode medija.

Novi ministri pokazaće u kom pravcu ide Srbija

Latinović ističe da na optimizam utiče i dinamika kojom Ukrajina i Moldavija napreduju ka članstvu, ali da će mnogo zavisiti od prioriteta nove Vlade Srbije.

- Videćemo ko će biti novi ministar za EU i ministar spoljnih poslova. Profil tih ljudi daće nagoveštaj da li možemo da idemo ka realizaciji tog plana. Za sada se čini da spoljna politika neće biti prioritet, što znači da ćemo izgubiti jednu godinu - ocenila je ona.

WhatsApp Image 2026-11-20 at 00.31.02.jpeg
Foto: Damir Darvišagić

Ipak, dodaje da ni takav zastoj ne bi morao da zaustavi ceo proces.

- Možemo da otvorimo Klaster 3, a onda da sledi otvaranje i drugih klastera. Puno će toga zavisiti i od kapaciteta tima za pregovore, i to u svim ministarstvima u Vladi - ukazala je Latinović.

Dokle je Srbija stigla u pregovorima sa EU

  • Srbija ima status kandidata za članstvo od 2012. godine.
  • Otvorena su 22 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, odnosno dva klastera po novoj metodologiji, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena.
  • Čeka se otvaranje Klastera 3, za koji su, prema navodima evropskih institucija, ostvareni uslovi.
  • Brisel insistira na reformama u oblasti vladavine prava i slobode medija, kao i na usklađivanju spoljne politike Srbije sa politikom EU.

(Kurir.rs/Blic)