PRETI JOŠ JEDNO PRAVNO NASILJE: Vrh Interpola podeljen oko glasanja o Kosovu i Metohiji
Foto: Printscreen, Profimedia, EPA

Glasanje 18. novembra

PRETI JOŠ JEDNO PRAVNO NASILJE: Vrh Interpola podeljen oko glasanja o Kosovu i Metohiji

Politika -

U Izvršnom komitetu su "pata karte", jer je polovina članova iz zemalja koje ne priznaju Kosovo za državu (Rusija, Brazil, Moldavija, Južna Afrika, Nigerija i Alžir), a polovina iz država koje su stale uz Prištinu (Južna Koreja, Kanada, Francuska, Belgija, SAD i Singapur)

BEOGRAD - Pitanje tzv. Kosova je podelilo članice Izvršnog komiteta Interpola koje prvi put ne mogu da postignu konsenzus oko neke teme, odnosno oko toga da li da molbu Prištine za prijem u članstvo uvrste u dnevni red predstojeće Generalne skupštine ove organizacije.

Kako su mišljenja članica tog tela ozbiljno suprotstavljena, pred Generalnu skuštinu čiji je početak zakazan za 18. novembar, izaći će izvestilac Komiteta koji će izneti argumente svih članica, a zatim će uslediti glasanje.

U Izvršnom komitetu su "pata karte", jer je polovina članova iz zemalja koje ne priznaju tzv. Kosovo za državu (Rusija, Brazil, Moldavija, Južna Afrika, Nigerija i Alžir), a polovina iz država koje su stale uz Prištinu (Južna Koreja, Kanada, Francuska, Belgija, SAD i Singapur).

A kakav će ishod biti na Skupštini, teško je proceniti jer da bi tzv. Kosovo bilo primljeno u redove svetske policijske organizacije, ono bi moralo da pridobije dvotrećinsku većinu glasova, što Srbiji ne ide naruku, jer se uzdržani ne broje.

Zbog toga će, kako se navodi, Beograd u naredne dve nedelje pojačati diplomatsku akciju kojom će članicama Interpola iznositi stav Srbije i posledice mogućeg prijema tzv. Kosova.

Šef srpskog Interpola Milan Dimitrijević kaže da bi novi pokušaj da se na Skupštini Interpola tzv. Kosovo učlani u ovu organizaciju bio presedan i pravno nasilje.

"Rukovodostvo Interpola je godinama upoznavano sa argumentima Srbije. Posledice prijema tzv. Kosova bi bilo kršenje Rezolucije 1244, a prekršila bi se i pravila Interpola koja jasno definišu na koji način i pod kojim uslovima neko može da postane član", kaže on.

Kao posebno opasnu okolnost po naše državljane Dimitrijević navodi mogućnost da bi tzv. Kosovo kao eventualna članica Interpola moglo da inicira poternice na kojima bi se našli mnogi Srbi.

Ako je argument prištinskih saveznika da bi prijem tzv. Kosova doprineo suzbijanju organizovanog kriminala na ovoj teritoriji, Dimitrijević ističe kontraargument - da se saradnja lokalne policije sa Interpolom odvija preko Unmika još od 2002. godine.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track