Mora se pratiti!

Bradikardija ili usporen rad srca, kada su njegovi otkucaji manji od 60 u minutu, nije toliko opasno

Mora se pratiti!

Život -
Umor, slabost, nedostatak vazduha, nesvestica i vrtoglavica simptomi su sporog rada srca

Osećate umor? S vremena na vreme imate vrtoglavicu, a ponekad vam se čini da ostajete bez vazduha? Nije naodmet da izbrojite otkucaje svog srca. Ako kucne manje od 60 puta u minutu, postoji mogućnost da imate bradikardiju ili usporen rad srca.U većini slučajeva ona kod zdravih osoba ne izaziva posebne simptome i nije je neophodno lečiti, ali kod onih koji već imaju neko oboljenje vrlo izražena bradikardija može biti opasna.Dr Marko Banović, kardiolog u Institutu za kardiologiju KCS, kaže za Dr Kurir da je normalna frekvencija rada srca od 60 do 100 otkucaja u minutu.- Tokom napora ona može biti veća, a u snu manja. Ako je broj otkucaja manji od 60 u minutu, to znači da srce usporeno radi. Takvo stanje nazivamo bradikardija. Može se javiti u okviru normalnog ritma srca, i onda je to sinusna bradikardija, ili u okviru različitih aritmija ili nepravilnog rada srca. Kod nekih ljudi uzrokovana je raznim bolestima. Bolesti koje nisu kardiovaskularne, a dovode do usporavanja rada srca su smanjena funkcija štitaste žlezde, neurološke bolesti, poremećaji elektrolita. Od kardiovaskularnih to je ishemijska bolest srca, koja nastaje zbog suženja arterija koje hrane srce, i bolest srčanih zalistaka - objašnjava sagovornik Dr Kurira.On dodaje da bradikardija bez simptoma kod zdravih ljudi ne zahteva lečenje.- U slučaju da je broj otkucaja niži od 50 u minutu, mogu se javiti tegobe zbog smanjenog protoka krvi kroz vitalne organe. Ako bradikardija ne uzrokuje tegobe, nije neophodna terapija. Međutim, ukoliko usporen rad srca prouzrokuje simptome, neophodno je lečenje. Simptomi koji prate usporen rad srca mogu biti umor, slabost, nesvestica, vrtoglavica, nedostatak vazduha... U retkim slučajevima vrlo izražene bradikardije može doći do smrtnog ishoda zbog male količine krvi koju srce pumpa jer do tkiva i organa, uključujući i mozak, ne stiže dovoljna količina kiseonika - navodi dr Banović.

Sportsko srceDr Marko Banović kaže da usporen rad srca kod sportista može biti i od 25 do 30 otkucaja u minutu.- Oni nemaju propratne simptome jer se to usporavanje nadomešćuje snažnijim radom srca odnosno jačim pumpanjem. S druge strane, postoji i relativna bradikardija, koja se javlja kod osoba čiji je rad srca u mirovanju veći od 60 otkucaja u minutu, ali koja nije dovoljna da zadovolji metaboličke potrebe organizma u datom trenutku - kaže on.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track