(VIDEO) ODAVDE ĆETE SE TEŠKO VRATI ŽIVI: Odlazak na ova mesta je čisto kockanje sa životom
Foto: EPA

prirodne opasnosti

(VIDEO) ODAVDE ĆETE SE TEŠKO VRATI ŽIVI: Odlazak na ova mesta je čisto kockanje sa životom

Planeta -

Vulkani, potresi, poplave, uragani, cunamiji... Neka mesta na svetu su manje opasna, na nekima je opasnost da se nađete u borbi za goli život teško zamisliva većini stanovnika planeta. Ela Davis je za BBC složila listu zona najgorih katastrofa po elementima u prirodi koji prete.

Voda

Međunarodna pomorska organizacija registrovala je 2012. čak 1.051 pogibiju na moru, od čega je direktno od talasa stradao samo manji broj ljudi. Međutim, pitanje je kako bi statistike izgledale danas sa hiljadama migranata koji se svake godine utope po Mediteranu, a i najgore katastrofe odjednom odnose jezive žrtve. Maldivi su jedni od najugroženijih, i to direktno porastom nivoa mora zbog klimatskih promena. Zato tu ostrvsku naciju u Indijskom okeanu ponekad nazivaju i "prolaznim ostrvima". Najopasniji su cunamiji, koji se u 71 odsto slučajeva pojavljuju po Pacifiku, zbog tamošnjeg "vatrenog prstena" vulkana i mesta sudara tektonskih ploča, očigledno.

Ali, potresi cunamije mogu prouzrokovati bilo gde na svetu. Najgori cunami u modernoj istoriji bio je onaj iz 2004. uz obale Sumatre koji je po obalama Indijskog okeana pobio 280.000 ljudi. A još gore znaju da budu poplave. U letnoj poplavi na reci Jangce u Kini 1931. godine stradalo je oko 3,7 miliona ljudi; od utapanja, ali i od gladi i bolesti koje su usledili. Tada je pogođeno bilo čak 51 milion ljudi, četvrtina stanovnika Kine. U toj zemlji i u susednim - Indiji, Bangladešu, Indokini - danas žive milijarde ljudi, po pravilu uz najveće reke sveta, a kako se klimatski i meteorološki obrasci dramatično menjaju, boraviti uz te reke predstavlja sve veću opasnost po život.

Vazduh

Afrika poznaje fenomen nekoliko "jezera ubica". Samo, kod njih nije voda ono što ubija. Jezero Najos u Kamerunu i jezero Kivu na granici Konga i Ruande leže na slojevima ispod kojih je vrlo živahna vulkanska aktivnost. Povremeno se događa da iz zemlje, kroz jezersko dno, a onda i na površinu, prodru ogromne količine ugljen-dioksida. Bez upozorenja. I donose smrt. U dva takva događaja osamdesetih godina prošlog veka u Kamerunu je pobijeno oko 1.700 ljudi i 3.500 grla stoke, zbog čega su vlasti morale da smisle i montiraju sistem cevi i sifona kako bi sigurno otpuštale CO2 iz jezera. Još gora opasnost je pretila iz jezera Kivu, jer tamo na površinu iz dubine zemljine kore povremeno curi metan. Tamo se već neko vreme radi na projektu kojim bi se taj metan uklanjao cevima i koristio za proizvodnju električne energije za milione ljudi.

Što se vetra tiče, najvetrovitije mesto na svetu je Kape Denison na obali Antarktika prema Australiji. Tamo naravno ne živi niko, za razliku od Haitija koji važi za najopasnije mesto na Karibima. Haiti se nalazi tačno na putanji uragana s Atlantika prema Severnoj Americi. Zemlja je brutalno siromašna i nema čime da se štiti. Naselja su uglavnom na plavnim ravnicama, prirodne barijere poput šuma po pravilu su iskrčene i zato svaki uragan za tu naciju znači novi pokolj.

Na vrhu najugroženijih je i Vanuatu. Ta mala pacifička ostrvska zemlja 2015. je bila najopasnije mesto na svetu. Svake godine cikloni ugroze oko trećine stanovnika, a 2015. pogodili su ih još i vulkan i zemljotres, sve u samo nekoliko nedelja. Na kraju je bilo iznenađujuće malo poginulih – njih 11. Razlog je bila pripremljenost u infrastrukturi, uzbunjivanju, organizaciji pomoći nakon katastrofa. Sušta suprotnost je slučaj ciklona Bhola koji je protutnjao Bangladešom 1970. koji je pobio pola miliona ljudi.

Zemlja

Najgori zemljotres u istoriji bio je onaj magnitude 8 koji je 1556. uništio provinciju Šanksi u Kini. Procenjuje se da je pobio 830.000 ljudi. Zemljotresi su i inače najveći suparnici poplavama po ubitačnosti zato što usput mogu biti i okidač za cunami. Jedno od najneslavnijih, najopasnijih mesta na svetu je San Andreas koji prolazi kroz Kaliforniju, ali i kroz urbana područja Los Anđelesa i San Franciska. Na tom mestu pacifička ploča klizi niz severnoameričku ploču i izvor je noćnih mora mnogih Amerikanaca.

Los Anđeles i Tokio, kao i mnogi drugi po pacifičkom vatrenom prstenu razvili su posebna arhitektonska rešenja kako bi se zaštitili. Na tom obruču se beleži 81 odsto svih najvećih svetskih potresa. Samo, neke nacije nemaju dovoljno novca da se tako štite. Prema Atlasu opasnosti od prirodnih katastrofa za 2015. od 10 najugroženijih gradova na svetu, osam ih se nalazilo na Filipinima, u zemlji kojoj preti i pacifički vatreni prsten i to što se nalazi u tajfunskom pojasu.

Vatra

Depresija Danakil u Etiopiji često se naziva "najokrutnijim mestom na Zemlji". Razlog je to što je to mesto sudara tri ploče i što je tamo najveća opasnost na svetu od izbijanja vulkana. Usput, to je i jedno od najtoplijih mesta na svetu sa prosečnom godišnjom temperaturom od 34,4°C. Skoro nikakve kiše, krajolik izbušen vulkanima, hidrotermalna polja, slane ravnice, čovek bi pomislio da tamo ne živi niko. Ali tamo živi narod Afar, kao što i inače iz niza egzistencijalnih razloga ljudi imaju običaj da naseljavaju vulkane i potresima ugrožena područja.

Primer su Pompeji pod Vezuvom, gde se i danas samo nekoliko kilometara dalje prostire milionski Napulj. Pa i Meksiko Siti samo je 70 kilometara udaljen od Popokatepetla. Prema "Global volkano model netvorku" u poslednjih 400 godina kao direktne žrtve vulkana izginulo je 200.000 ljudi. Indonezija je ipak najugroženija zemlja na svetu. Tamo je 1815. u erupciji Maunt Tambore na ostrvu Sumbava izginulo 70.000 ljudi, a zemljina severna polulopta preživela je godinu bez leta. Koliko je bilo mrtvih od gladi i bolesti širom sveta, nemoguće je izračunati. Masovni pokolj umalo se dogodio i 2010. u erupciji Maunt Merapi. Divljale su eksplozije, podigao se monstruozni oblak pepela, ali ipak, umesto desetina hiljada mrtvih, stradalih je bilo 350, isključivo zbog evakuacije na vreme. U 21. veku vulkani ipak više nisu glavna pretnja smrću, nego klimatske promene. Samo u talasu vrućine u leto 2003., i to samo po Evropi, pomrlo je 70.000 ljudi, a svaka naredna godina sve je toplija i toplija.

(Kurir.rs/Express.hr/Ivana Kalogjera)

Foto EPA

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

Utroba zemlje divlja! Spektakularni snimak japanskog vulkana iz vazduha!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track