Slušaj vest

Ubistvo Moskovljanke Irine Ahmatove decembra 2018. godine šokiralo je rusku javnost, ali niko nije mogao ni da nasluti da će hapšenje njenog dželata pokrenuti lavinu i rešiti tri misteriozna nestanka iz prošlosti.

Bila je nedelja, 23. decembar 2018. godine. Irina Ahmatova, menadžerka u poznatom lancu kafića, planirala je da otputuje iz Moskve u Tulu, gde su je kod rođaka čekali suprug i devetogodišnja ćerka. Kako bi pokrila troškove goriva, sela je u svoj "audi" i preko popularne aplikacije za deljenje vožnje (BlaBlaCar) primila tri putnika. Dogovor je bio da ih pokupi na obodu prestonice, kod metro stanice "Anjino".

Irina nikada nije stigla na odredište, a njen telefon je ubrzo postao nedostupan.

Irina Ahmatova Foto: Društvene Mreže

Sumnjivo čist "audi" u pogrešnom gradu

Nakon što se Irina sutradan nije javljala, njen suprug je alarmirao policiju i čuveni tim za potragu i spasavanje "Liza Alert". Stotine volontera danima je pretraživalo teren, ali bez uspeha. Preokret se dogodio kada je Irinin automobil pronađen parkiran ispred tržnog centra u Jaroslavlju, gradu udaljenom 270 kilometara od Moskve, i to u potpuno suprotnom smeru od Tule!

Istražitelji su unutar vozila odmah primetili nešto sumnjivo. Unutrašnjost je bila neprirodno i detaljno očišćena, kao da je neko s namerom ribao svaki kutak kako bi uklonio dokaze.

Ubrzo je lociran i putnik koji je rezervisao mesta. Iako je koristio lažni profil, forenzičari su utvrdili da je reč o Vitaliju Čikirjevu iz Serpuhova. Nakon kraćeg bekstva, Čikirjev je uhapšen u Vladimirskoj oblasti. Pred policajcima je odmah hladnokrvno izustio: "Da, ja sam je ubio."

Prošlost puna nasilja i rata

Biografija uhapšenog podsećala je na scenario za mračni triler. Čikirjev je bio veteran Drugog čečenskog rata, a nakon vojske je služio u elitnoj jedinici OMON (Odred za razbijanje demonstracija). Odatle je izbačen zbog preke naravi i stalnih sukoba.
Po povratku u civilni život prepustio se alkoholu i kriminalu.

Tako je 2004. osuđen na šest godina robije zbog brutalnog silovanja uz pretnju smrću. Na slobodu izlazi 2010. godine, ali ubrzo biva optužen za prevaru, nakon čega beži u Nižnji Novgorod. Kasnije, 2014, osuđen je na sedam godina zatvora jer je upao u stan dve seksualne radnice, vezao ih i mučio zbog novca.

Uprkos debelom dosijeu, sud ga je pustio na uslovnu slobodu ranije, uz obrazloženje da njegova mala deca "odrastaju bez oca". Ta sudska milost koštaće Irinu Ahmatovu života.

44.jpg
Irina Ahmatova Foto: Društvene Mreže

Zamka preko aplikacije

Tokom saslušanja, Čikirjev je priznao da je mesecima razrađivao plan. Preko lažnih naloga tražio je isključivo luksuzne automobile kojima upravljaju žene. Kada je naleteo na Irinu, rezervisao je sva slobodna mesta tvrdeći da sa njim putuju dve devojke. Na ugovorenom mestu se, naravno, pojavio sam.

Tokom vožnje, zatražio je da se zaustave pored puta i uz pretnju silom zahtevao novac. Irina je pružila hrabar otpor. Monstrum ju je više puta udario u glavu, a potom je hladnokrvno zadavio. Iz džepova žrtve uzeo je telefon i svega 10.000 rubalja (oko 140 evra).

Telo je sakrio u šumi pod snegom i granjem, a automobil odvezao u Jaroslavlje sa namerom da ga rasklopi u delove. Od tog plana je odustao i pobegao tek kada je na vestima video koliku je medijsku pometnju izazvao Irinin nestanak. Moskovski oblasni sud ga je zbog ovog zločina osudio na 25 godina stroge zatvorske kolonije.

44.jpg
Irina Ahmatova Foto: Društvene Mreže

Tajne iz kamenoloma

Istražitelji su predosetili da Čikirjev krije još mračnih tajni, pa su nastavili rad sa njim i nakon presude. Intuicija ih nije prevarila. Bivši specijalac je ubrzo počeo da se "priseća" detalja iz prošlosti. Ispostavilo se da je još 2003. godine sa školskim drugom Aleksandrom Makarovim i kolegom iz obezbeđenja Aleksandrom Sugonjakom vodio noćni klub. Te godine im se obratio partner Roman Alimov sa jezivom molbom: tražio je da mu ubiju oca jer je navodno maltretirao njegovu majku.

Trojka je sačekala starijeg Alimova ispred kuće, nokautirala ga, ugurala u automobil i zadavila kaišem. Telo su zakopali u starom peščanom kamenolomu blizu Serpuhova.

Likvidacija ucenjivača i svedoka

Samo nekoliko meseci kasnije, naručilac ubistva Roman Alimov počeo je da ucenjuje sopstvene saučesnike. Tražio je da klub pređe u njegovo vlasništvo ili će ih prijaviti policiji.

Čikirjev i ekipa nisu oklevali. Dana 2. decembra 2003. upali su u Romanovu kuću i zadavili ga. Međutim, u kući se zatekla i jedna mlada žena, Romanova poznanica. Kako ne bi ostavljali svedoke, dželati su zadavili i nju. Sva tri tela završila su u istom peščanom kopu.

Više od dvadeset godina porodica Alimov i nesrećna devojka vodili su se kao nestali. Za to vreme, Čikirjevi saučesnici su živeli mirnim i uspešnim životima. Makarov se bavio transportom i taksirao, dok je Sugonjako godinama bio na čelu okružne federacije borilačkih veština i zarađivao od nekretnina. Verovali su da je tajna kamenoloma zauvek bezbedna.

Vitalij Čikirjev Foto: YouTube/Тульские новости

Sadista, ali uračunljiv

Nakon priznanja i pronalaska dokaza, slučaj je predat Gradskom sudu u Serpuhovu, a preostalim saučesnicima sada preti doživotna robija.

Poznanici iz vojske sećaju se da je Čikirjev još u mladosti pokazivao jasne znake sadizma, što se kasnije manifestovalo kroz silovanja i ubistva koja je bezuzuzetno izvršavao davljenjem. Ipak, stručnjaci ističu da se on ne može svrstati u klasične serijske ubice jer je njegov primarni motiv uvek bio koristoljublje - novac i plen.

Forenzičko-psihijatrijska procena pokazala je da Vitalij Čikirjev pati od mešovitog poremećaja ličnosti, ali je proglašen potpuno uračunljivim i svesnim svojih postupaka, što znači da ne postoje prepreke da ostatak života provede iza rešetaka.

(Kurir.rs/NIN)