Slušaj vest

Bugarski premijer Rumen Radev pozvao je na razgovor rusku ambasadorku nakon što su dva trgovačka broda pogođena dronovima u blizini bugarske obale Crnog mora.

Jedanaest članova posade se vodi kao nestalo, a jedan mornar je spasen, prema navodima lokalnih zvaničnika, nakon što je jedno od plovila potonulo 17 nautičkih milja (31 km) istočno od sela Krapec.

Drugi brod, u vlasništvu Ukrajine, pogođen je dronovima 18 nautičkih milja od grada Bjala, a svih 15 članova posade je spaseno.

Ovi napadi usledili su nedelju dana nakon što su još dva komercijalna broda pogođena pomorskim i vazdušnim dronovima u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Bugarske. Jedan od brodova, "Alfa Watan", potonuo je, a pretpostavlja se da je svih 10 članova posade, uključujući devetoricu Sirijaca, izgubilo život.

"Logika nalaže da ishod ide u korist Ruske Federacije"

Radev je u utorak sazvao hitan sastanak i saopštio da je pozvao rusku izaslanicu Eleonoru Mitrofanovu. Iako nema konačnih dokaza o krivici "bilo koje strane... logika nalaže da ishod ide u korist Ruske Federacije", rekao je on.

Bugarski mediji su kasnije preneli reči Mitrofanove, koja je Radevu rekla da nema nikakve informacije iz Ministarstva odbrane Rusije u vezi sa najnovijim napadima. Takođe je izjavila da su ovi udari mogli biti provokacija treće strane.

Rumen Radev Foto: Valentina Petrova/AP

Bugarska je članica NATO-a, a Radev je o najnovijim napadima razgovarao i sa generalnim sekretarom Markom Ruteom.

"NATO će nastaviti blisko da sarađuje sa našim saveznicima u Crnom moru", rekao je Rute nakon razgovora. "Već smo ojačali svoje prisustvo duž istočnog krila i nastavićemo da pratimo bezbednosno okruženje, prilagođavajući naš stav odvraćanja i odbrane prema potrebi", dodao je on.

Radev je ranije zatražio tehničku pomoć od NATO-a i EU u istrazi prethodnih napada koji su se dogodili 6. oktobra, ukazujući na to da nije jasno ko stoji iza njih.

Radev je stupio na dužnost tokom leta i od tada odbacuje tvrdnje da je „proruski nastrojen“.

Ukrajina je direktno okrivila Rusiju za najnovije napade, a predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u utorak da Crno more postaje "još jedan front eskalacije ruskog rata u Ukrajini. To je neprihvatljivo".

Ruska vojska nije javno komentarisala ovaj slučaj. Nedavno je intenzivirala napade na plovila u Crnom moru, posebno na zapadnoj strani, u sklopu rata protiv Ukrajine.

Istog dana kada su prošle nedelje gađana dva broda u blizini Bugarske, Ukrajina je pogodila naftni tanker u ruskoj crnomorskoj luci Soči.

Pogođen naftni tanker kod Sočija, gust dim se diže iznad ruskog letovališta Foto: screenshot X

Moskva tvrdi da cilja brodove koji dopremaju oružje

Moskva tvrdi da cilja brodove koji dopremaju oružje i teret dvostruke namene u ukrajinske luke, navodeći napade u lukama Nikolajev i Čornomorsk prošle nedelje, kao i jedan u Crnom moru.

Međutim, Kijev i njegovi evropski saveznici tvrde da se napadaju trgovački brodovi koji prevoze žito i drugi civilni teret. Na sastanku sa šefovima bezbednosnih službi u utorak, bugarski premijer je izjavio: "Još jedan napad na trgovačke brodove u neposrednoj blizini bugarskih teritorijalnih voda je apsolutno neprihvatljiv".

Radev je identifikovao jedno od pogođenih plovila kao brod "Chelsea 3", koji plovi pod zastavom Malte i registrovan je u Odesi, navodeći da se petorici članova posade ukazuje pomoć zbog lakših povreda. Nije izneo više detalja o plovilu koje je potonulo.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da "najnoviji napad Rusije na komercijalne brodove u blizini bugarskih teritorijalnih voda... još jednom pokazuje svesno zanemarivanje civilnih života i pomorske bezbednosti u Crnom moru od strane Moskve".

"Crno more je žila kucavica globalne prehrambene bezbednosti. Rusija ga napada kako bi glad iskoristila kao oružje i držala svet kao taoca. Na to se mora odgovoriti snagom", dodao je on.

I Rusija i Ukrajina su veliki izvoznici žitarica, a Turska je pozvala obe zemlje da obustave napade u Crnom moru.

Moskva je u više navrata odbacila pozive SAD i Evrope na pomorsko primirje u Crnom moru, optužujući Ukrajinu za napade na ruske trgovačke brodove u toj zoni.

Ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju punog obima na Ukrajinu 2022. godine, a Moskva trenutno kontroliše oko 20% ukrajinske teritorije.

(Kurir.rs/BBC)