Slušaj vest

Osam od 12 članova posade vodi se kao nestalo nakon što je napad dronom zapalio tanker u blizini rumunske obale, saopštile su pomorske vlasti.

Tanker "Wine Trader", koji plovi pod zastavom San Marina, nalazio se 13 nautičkih milja (24 km) istočno od ušća reke Dunav kod Suline, kada je u četvrtak ujutru prijavio eksplozije i požar. Rumunski predsednik Nikušor Dan kasnije je potvrdio da je brod pogođen dronovima.

Zapadna obala Crnog mora nedavno je bila svedok niza napada dronovima. Tokom noći primećen je roj ruskih dronova nedaleko od mesta događaja, u blizini ukrajinskog Zmijskog ostrva.

Moskva je saopštila da su tokom plovidbe pogođena dva teretna broda sa vojnim teretom koji su plovili ka ukrajinskoj luci Odesa. Nije navela imena brodova. 

Dronovi pogodili tanker kod obale Rumunije, 15. oktobar 2026. Foto: screenshot X/InsiderGeo

U utorak su dva trgovačka broda pogođena dronovima južnije, duž obale Bugarske, suseda Rumunije, a jedan od brodova je potonuo, pri čemu se 11 članova posade vodi kao nestalo. Bugarska je saopštila da sumnja da iza tog napada stoji Rusija, pozvavši na razgovor diplomatskog predstavnika te zemlje.

Teški uslovi za spasilačke ekipe

Akcija potrage i spasavanja osam nestalih članova posade broda "Wine Trader" se nastavlja, saopštile su rumunske vlasti. Angažovana su dva helikoptera "Crni jastreb" i dva spasilačka čamca.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Rumunije objavilo je video-snimak koji prikazuje jedan od helikoptera kako lebdi iznad broda.

Prioritet je sada doći do četiri člana posade za koje je potvrđeno da su živi, uz istovremeno osiguravanje bezbednosti spasilačkih timova, s obzirom na to da su u tom području prijavljeni veoma visoki talasi.

Tanker, koji je plovio iz Tunisa ka Rumuniji, prijavio je nekoliko eksplozija na brodu oko 07:00 časova po lokalnom vremenu (05:00 GMT). Rumunski mediji preneli su izjave posada sa obližnjih brodova koje navode da je "Wine Trader" pogođen sa dva drona.

Moguće pokretanje člana 4 NATO ugovora

Lideri Rumunije i Bugarske uskoro bi trebalo da razgovaraju o tome da li treba aktivirati član 4 NATO ugovora. Ovaj član omogućava svakoj članici vojnog saveza da zatraži konsultacije sa saveznicima ukoliko smatra da su njen teritorijalni integritet ili bezbednost ugroženi.

Rumunski predsednik je rekao: "Želimo da imamo sve informacije o tome šta se dogodilo, ali reakcija rumunske države neće izostati".

Dan bi trebalo da se sastane u Briselu sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, zajedno sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim, kako bi razgovarali o rastućim bezbednosnim pretnjama u crnomorskom regionu.

Rumunski predsednik je rekao da će fokus razgovora biti na operativnim potrebama, uključujući dodatnu opremu za zaštitu plovidbe u tom području.

Mark Rute na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu Foto: CLEMENS BILAN/EPA

Eskalacija tenzija na Crnom moru

Ukrajina je direktno okrivila Rusiju za ranije napade na civilne brodove u zapadnom delu Crnog mora – ključnoj ruti za ukrajinski izvoz i uvoz.

U utorak je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila da Crno more postaje "još jedan front eskalacije ruskog rata u Ukrajini. To je neprihvatljivo".

Ruska vojska je nedavno intenzivirala napade na brodove u toj zoni, u okviru svog rata protiv Ukrajine. Prošle nedelje su pogođena još dva broda kod obala Bugarske, a istog dana Ukrajina je pogodila naftni tanker u ruskoj crnomorskoj luci Soči.

Pogođen naftni tanker kod Sočija, gust dim se diže iznad ruskog letovališta Foto: screenshot X

Moskva tvrdi da gađa brodove koji prevoze oružje i teret dvostruke namene u ukrajinske luke. Kijev i njegovi evropski saveznici tvrde da se napadaju trgovački brodovi koji prevoze žito i drugi civilni teret.

I Rusija i Ukrajina su veliki izvoznici žita, a Turska je pozvala obe zemlje da obustave napade u Crnom moru. Moskva je u više navrata odbacila pozive SAD i Evrope na pomorski prekid vatre u Crnom moru, optužujući Ukrajinu za napade na ruske trgovačke brodove u toj oblasti.

Ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju punog obima na Ukrajinu 2022. godine, a Moskva trenutno kontroliše oko 20% ukrajinske teritorije.

(Kurir.rs/BBC)