PUTIN MORA DA KRENE NA SVE ILI NIŠTA: Ovo je 5 scenarija za okončanje rata u Ukrajini RUSKI PREDSEDNIK PRED HITNOM ODLUKOM
Foto: EPA/Vasiliy Zhlobsky, EPA/MIKHAEL KLIMENTYEV/SPUTNIK/KREMLIN POOL

sukob

PUTIN MORA DA KRENE NA SVE ILI NIŠTA: Ovo je 5 scenarija za okončanje rata u Ukrajini RUSKI PREDSEDNIK PRED HITNOM ODLUKOM

Planeta -

Planiranje rata i predviđanje kako će se tako veliki događaji završiti nije lak posao.

Ipak, kako je sukob u Ukrajini već ušao u treći mesec, neki potencijalni scenariji ishoda borbi u Ukrajini počinju da se pojavljuju.

Rusija je prema pisanju "Juronjuza" tražila brzu i odlučnu pobedu u Ukrajini očekujući da će moći da zada konačni udarac ukrajinskom rukovodstvu. To se nije desilo. Moskva je praktično skakala u nepoznato od trenutka kad je ruska vojska upala u ćorsokak na putu za Кijev. U vreme kad su se ruske trupe povukle, početkom aprila, prvobitni koncept "ruske pobede", koji je verovatno uključivao stvaranje novog marionetskog režima u Кijevu i zauzimanje velikih delova Ukrajine, jednostavno je nestao. Ovo će sigurno uticati na putanju rata.

Rusija je 24. februara imala snage od oko 190.000 vojnika koje je koristila za izvođenje sveobuhvatne ofanzive na skoro celu Ukrajinu. Sredinom aprila, kad je pokrenula "novu fazu" svog rata, fokusiranu na istočnu i južnu Ukrajinu, ove ruske snage su već bile iscrpljene i značajno smanjene.

Rusija je brzo restrukturisala snage povučene iz severne Ukrajine spajajući jedinice kako bi nastavile sa "specijalnom operacijom". Ruska vojska takođe nastoji da regrutuje vojnike na osnovu kratkoročnih ugovora.

Ali ovo neće zaustaviti prolivanje krvi. Šta god ova "nova faza“ bude postigla do kraja sledećeg meseca, to će biti, navodi "Juronjuz", bez priliva novih snaga dok će početni zamah u ofanzivi biti istrošen.

Ruski predsednik Vladimir Putin će iz tog razloga vrlo brzo biti suočen sa izborom: ili će odustati od prvobitnog cilja i ući u ružan i dug rat iscrpljivanja ili će duplirati ofanzivu preuzimajući više rizika da spase svoj rat. Ovaj predstojeći izbor će značajno uticati na različite scenarije za kraj sukoba.

Putin duplira i pobeđuje

Rusija se suočava sa jasnim problemom sa potencijalno rizičnim rešenjem. Moskva sprovodi "specijalnu operaciju", a ne rat i to ima veoma konkretnu implikaciju - Moskva bi jedino u zvaničnom ratu mogla da mobiliše regrute i rezerviste. U okviru "specijalne operacije" je ograničena na aktivnu službu i vojnike po ugovoru.

Međutim, na suprotnoj strani, Ukrajina je u punom ratnom stanju i mobiliše aktivne vojnike, rezerviste i teritorijalne jedinice. Кijev se ne suočava sa nedostatkom muškaraca i žena spremnih da se bore za odbranu zemlje. Ukrajinski parlament je nedavno usvojio zakon po kojem će jedinice teritorijalne odbrane, sastavljene od lokalnih branilaca, moći da budu raspoređene za veće kontraofanzive.

Azovstalj, Marijupolj, Ukrajina
foto: Profimedia / Peter Kovalev /TASS

Da bi se tome suprotstavio Putin ima jednu očiglednu opciju - formalnu objavu rata. Proteklih dana su ukrajinski i zapadni zvaničnici aludirali na tu mogućnost. Spekulisalo se čak da će Putin da objavi rat 9. maja tokom parade za Dan pobede.

Iako se to nije desilo i daje postoji mogućnost da će to uraditi u bliskoj budućnosti. Takva objava bi mu pomogla da zaustavi gubitke i pošalje dodatna pojačanja. Tada bi Moskva mogla da poveća svoje ciljeve i ponovo pogleda dalje od istočne Ukrajine.

Putin duplira i pregovara

Osim prednosti na bojnom polju, pojačavanje snaga bi Putinu mogao da bude jedini način da stekne dovoljno uticaja da u budućim pregovorima izdejstvuje dobre uslove za Rusiju i da Кrim i Donbas odnosno veći deo južne Ukrajine ostanu pod ruskom kontrolom, a da Ukrajina ostane "neutralna". Najava pune mobilizacije mogla bi da pomogne Moskvi da ubuduće postavlja uslove za pregovaračkim stolom.

Tenk, rat, Ukrajina
foto: Profimedia

Ovo takođe može da objasni zašto je Rusija odlučila da uzburka tenzije u obližnjoj Moldaviji stvarajući privid moguće vojne intervencije. Stalna pretnja "nuklearnim ratom" takođe služi kao način da se poboljša pregovaračka moć Rusije. U ovom scenariju, Putin zvuči kao da je voljan da ide do kraja, samo da bi naterao Кijev i njegove saveznike da se nagode. Međutim, neki analitičari i vlade su mislili da Putin upravo to radi pre nego što je zaista izvršio invaziju 24. februara, ali se pokazalo da nisu u pravu.

Putin duplira i gubi

Postoji razlog zašto Putin nije krenuo u rat punih razmera osim činjenice da je očigledno pogrešno procenio sa kolikim otporom će se suočiti njegova vojska. Pozivanje na punu mobilizaciju eksponencijalno podiže njegovu izloženost kod kuće.

Ako Putin odabere rat punih razmera, više neće imati luksuz odustanka od velikih ciljeva, posebno kad sukob postaje još skuplji. Ograničavanje operacije na Donbas nakon proglašenja sveobuhvatne mobilizacije će Rusima izgledati kao suviše mali "uspeh" posebno ako se cena za to meri u desetinama hiljada mrtvih ruskih vojnika.

Ukrajina, Azovstolj, Helikoter
foto: EPA/Alessandro Guerra

Da stvar bude gora, šanse da bi puna mobilizacija preokrenula tok rata zapravo nisu tako velike. Prvo, mobilizacija u punom obimu se ne dešava preko noći. Rusiji će možda trebati nedelje, ako ne i meseci da pojača trupe do nivoa potrebnog za pun rat. Drugo, ruski rezervisti nisu baš spremni za ono što ih čeka u Ukrajini. Teško je zamisliti da bi odjednom uspeli tamo gde su zakazale profesionalne snage.

Rusija pretvara rat u zamrznuti sukob

Postoji "razboritija" opcija za Putina, koja je verovatnija od "dupliranja" s obzirom na rizike koje ono uključuje. Kako piše "Juronjuz", početni neuspeh možda je doveo do izvesnog preispitivanja na ruskoj strani.

Umesto da eskalira svoj kopneni rat, Rusija bi mogla da pokuša da jednostavno "zaključa" teritoriju koju je već obezbedila. Ukrajina ratuje na sopstvenoj teritoriji, što je vojno prednost. Ali to takođe znači da njena ekonomija trpi daleko veću štetu od ruske, uprkos teškim sankcijama Zapada protiv Moskve. Svetska banka je nedavno predvidela da će se ukrajinska ekonomija smanjiti za 45 odsto. Nasuprot tome, većina procena sugeriše da će se ruska ekonomija smanjiti za 15 odsto.

Ovo ne bi bio prvi put da Rusija primenjuje strategiju "iscrpljivanja" i pretvaranja aktivnog sukoba u zamrznut zbog nedostatka boljeg rešenja. U Siriji je Rusija koristila ciklus ofanziva, praćenih prekidima vatre, kako bi polako podelila i razbila opoziciju. Sam sukob u Ukrajini je u velikoj meri posmatran kao "zamrznut" još pre invazije ove godine.

Zamrznuti konflikt ima jednu ključnu prednost za Rusiju - može joj pomoći da demobiliše Zapad. Кako borbe postaju sporadičnije, pažnja medija se može preusmeriti na druge krize, kao što je bio slučaj sa Sirijom i Ukrajinom posle 2014. godine. U mnogim slučajevima ovaj nedostatak fokusa bio je ključan za omogućavanje ruskog napretka.

Ukrajina pobeđuje

U savremenom ratovanju pobeda je apstraktan koncept. Ali kad se branite od invazije pojam "pobede" je relativno jasan - proterivanje osvajača je krajnji cilj. Troškovi mogu biti veoma visoki, a na mnogo načina ovo bi bila pirova pobeda s obzirom na obim štete koju nanese invazijska sila.

Ukrajinska pobeda bi verovatno došla nakon iscrpljivanja ruskih snaga, bilo napornim kontraofanzivama ofanziva, bilo pobunama u okupiranim teritorijama. Ukrajinske snage su do sada bile prilično efikasne u pogađanju Rusije ograničenim, ali bolnim kontranapadima. Za to su se oslanjale na rusku sklonosti ka velikim ofanzivama i loše branjene linije snabdevanja.

(Kurir.rs/Blic)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track