Slušaj vest

Supruga predsednika Srbije Tamara Vučić učestvovala je sinoć u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku na skupu „Nevidljiva arhitektura: Izgradnja bezbednih digitalnih sistema za decu – unapređenje međunarodnih standarda i zajedničke odgovornosti“, koji je organizovala Turska.

Na početku obraćanja zahvalila je supruzi predsednika Turske Emine Erdogan što je okupila učesnike oko, kako je navela, jedne od najvećih odgovornosti našeg vremena – zaštite dece u digitalnom svetu.

Tamara Vučić istakla je da se na pitanje da li je tehnološki napredak dobar ili loš ne može dati jednostavan odgovor, jer tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni štetna, već njen uticaj zavisi od načina na koji se koristi.

Podsetila je da je isto bilo i sa velikim tehnološkim otkrićima kroz istoriju, od štamparske prese i parne mašine, preko električne energije, pa sve do savremene veštačke inteligencije.

„Sa svakim novim otkrićem čovečanstvo se suočava sa istim izborom: hoćemo li ga koristiti da stvaramo ili da uništavamo, da štitimo ili da nanosimo štetu?“, navela je Vučić.

Deca odrastaju u dva sveta

Ona je ukazala da današnja deca istovremeno odrastaju u dva sveta – fizičkom i digitalnom – i da ih za oba treba pripremati kroz ljubav, obrazovanje i vrednosti.

Prema njenim rečima, decu treba učiti da se snalaze u digitalnom svetu na isti način na koji ih odrasli pripremaju za svakodnevni život – da prepoznaju opasnosti, donose odgovorne odluke i zaštite sebe i druge.

U tom kontekstu predstavila je koncept koji Srbija naziva „digitalnim imunitetom“, čiji je cilj da deca steknu znanje, veštine i sposobnost rasuđivanja kako bi sama mogla da prepoznaju rizike na internetu, umesto da se zaštita zasniva samo na ograničavanju pristupa tehnologiji.

„Za nas je obrazovanje najmoćnije sredstvo zaštite“, istakla je Tamara Vučić.

Srbija uvodi digitalne sadržaje u obrazovanje

Tamara Vučić podsetila je da deca u Srbiji od prvog razreda osnovne škole imaju predmet „Digitalni svet“, dok je programiranje obavezno od petog razreda od 2017. godine.

Kako je navela, veštačka inteligencija uvedena je u osnovno i srednje obrazovanje, a Unesko je Srbiju svrstao među 11 zemalja u svetu koje imaju nastavne programe iz oblasti veštačke inteligencije odobrene na državnom nivou.

Istakla je, međutim, da obrazovanje i digitalizacija moraju biti praćeni odgovarajućim merama zaštite i bezbednosti.

„Pametno i bezbedno“ pruža podršku deci i roditeljima

Vučić je podsetila i na Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu „Pametno i bezbedno“, koji pruža podršku deci, roditeljima i nastavnicima, kao i mogućnost prijavljivanja problema i pretnji na internetu.

„Radili smo na izgradnji čitavog lanca zaštite – od obrazovanja i prevencije, preko prijavljivanja digitalnog nasilja, do brzog reagovanja institucija i organa za sprovođenje zakona“, rekla je ona.

Prema njenim rečima, cilj je da zaštita dece obuhvati sve faze – od podizanja svesti i obrazovanja, do reagovanja kada se pojavi konkretna opasnost.

Tamara Vučić o veštačkoj inteligenciji i međunarodnoj saradnji

Ona je podsetila i da je Beograd 2024. godine bio domaćin Samita Globalnog partnerstva za veštačku inteligenciju, na kojem su Srbija i Slovačka započele zajedničko predsedavanje.

Na tom skupu usvojena je Beogradska deklaracija, kojom je potvrđena zajednička posvećenost razvoju veštačke inteligencije koja služi ljudima i koja treba da bude bezbedna, pouzdana i usmerena na čoveka.

„Ali deklaracije imaju smisla samo ako deca mogu da osete njihov stvarni uticaj“, poručila je Vučić.

Ona je navela da je naredni zadatak da se deci obezbedi znanje potrebno za razumevanje veštačke inteligencije, uvedu bezbedni standardi za njenu primenu u obrazovanju i dodatno ojača međunarodna saradnja u zaštiti dece na internetu.

„Tehnologija će nastaviti da se menja. Naša odgovornost da zaštitimo decu ne sme“, poručila je Tamara Vučić na kraju obraćanja.

Brojni međunarodni zvaničnici na skupu

Skupu u sedištu Ujedinjenih nacija prisustvovali su, između ostalih, Šima Sen Gupta, direktorka za dečiju zaštitu UNICEF-a, Najat Mala Mjid, specijalna predstavnica generalnog sekretara UN za vršnjačko nasilje, kao i kraljica Belgije.

Događaju su prisustvovale i prve dame Litvanije, Rumunije, Čilea, Kenije, Gambije, Sijera Leonea, Burundija, Gvatemale, Senegala i Libana, kao i supruga premijera Kanade.

Kurir.rs