BEOGRAD - Učenike osmog razreda uskoro čeka važna odluka - da li odabrati neku srednju stručnu školu posle koja se mogu brže zaposliti, ili upisati gimnaziju, čija diploma ne obećava jednostavan put do posla, ali pruža dobru osnovu za studije.Gimnazije, koje prema strateškim dokumentima ove države treba da postanu elitne škole, pružaju kvalitetnu pripremu za studiranje, ali ako neko hoće da se zaposli, praktično nema struku u smislu osposobljenosti za rad.Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, postoje zanimanja koja su mladim ljudima atraktivna, ali za njima privreda ne vapi. S druge strane, ima puno profila, uglavnom zanata koji se traže, kako na našem tako i na stranom tržištu rada, ali za osmake nisu zanimljivi.Na listi najtraženijih zanimanja na tržištu su tehničari elektronike, računara, računarskih mreža i telekomunikacija, izrađivači kablova i priključaka, tehničari mehatronike.Poslodavci traže i pekare, kuvare, mesare, poslastičare, pica majstore. Dobro bi došli i školovani majstori poput stolara, zavarivača, livaca, bravara, metalostrugara, automehaničara, a nedostaju i građevinci, zidari, fasaderi, armirači...Poslednjih godina obrazovni profili turistički i ugostiteljski tehničar atraktivni su osmacima, međutim, nisu među najtraženijim zanimanja na tržištu, a privreda ne traži ni trgovačke, kulinarske, poljoprivredne, konfekcijske tehničare.Ista je situacija i sa omiljenim profilima kod budućih srednjoškolaca - bankarski službenik, poslovni administrator, službenik osiguranja - ova zanimanja poslodavcima nisu najpotrebnija.Posla nema ni za likovne tehničare, dizajnere zvuka, a na posao duže čekaju i kondukteri, mašinovođe, brodovođe, brodomehaničari, vazduhoplovni saobraćajni tehničari...Na birou je mnogo i gimnazijalaca, jer je malo poslodavaca koji ih traže. Oni u praksi, nakon završenih kurseva i obuke, najčešće rade u oblasti administracije, osiguranja ili trgovine.
