ZBOG PROLEĆNIH TEMPERATURA U JANUARU LOŠE SE PIŠE ZASADIMA: Topla zima će uništiti srpsku poljoprivredu
Foto: Shutterstock

STREPNJA

ZBOG PROLEĆNIH TEMPERATURA U JANUARU LOŠE SE PIŠE ZASADIMA: Topla zima će uništiti srpsku poljoprivredu

Društvo -

Svaki dan sa temperaturom iznad 12 stepeni praktično je uslov za buđenje vegetacije, a u slučaju naglih mrazeva najviše će stradati voće, upozoravaju stručnjaci

Srpska poljoprivreda može da doživi propast ukoliko se nastave topli dani u januaru, a onda se naglo spusti temperatura i uništi zasade.

Poljoprivrednici zbog toga strepe, prate vremensku prognozu, a voćari mole boga da se ne ponovi prošlogodišnji scenario, kada je jak mraz u pojedinim krajevima Srbije prepolovio rod malina.

Drenjina, božja biljka

NIŠTA JOJ NE MOGU NI MRAZ NI SUŠA

Najbolja, najzdravija i biljka koja se ubedljivo najlakše održava jeste drenjina, tvrdi Dragan Jevtović.

- Drenjina je vrhunska, božja biljka. Ona ništa ne traži, niti prskanje, niti posebno zemljište, niti đubrivo, niti freziranje, ni agrotehničke tretmane. Ona opstaje sama. Vreme joj ništa ne može, tek na mrazu od -36 stepeni Celzijusa ona dobija blage promene, ali i dalje opstaje. Zdravija je od aronije i ne kaže se za džabe „Zdrav ko dren“. Toliko je kvalitetna i blagotvorna, a veoma ju je lako proizvoditi. Bez obzira na tretiranje, ona opstaje 400-500 godina.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Miladin Ševarlić kaže za Kurir da je najugroženije rano voće s obzirom na to da je ovo neuobičajena temperatura za ovo doba godine.

Buđenje vegetacije

- Svaki dan sa temperaturom iznad 12 stepeni praktično je uslov za buđenje vegetacije, a to u slučaju realno očekivanih zahlađenja može da bude katastrofalno, pogotovo za voće. To može da utiče na smanjenje obima prinosa i kvalitet, a kakve će posledice ostaviti, zavisi od toga koliko će biti jaki mrazevi i koliko će trajati. Ugroženo je pre svega rano voće, trešnje i jagode. Može doći do veće štete u slučaju pojave kasnih prolećnih mrazeva i u slučaju pojave gradonosnih oblaka - kaže Ševarlić.

foto: Shutterstock

LJUDI UGROŽENI VREME LOŠE UTIČE I NA ZDRAVLJE, ZATO UNOSITE VIŠE TEČNOSTI

OPASNOST OD TOPLOTNOG UDARA

Specijalista opšte medicine, primarijus dr Biserka Obradović, kaže za Kurir da usled ovakvog vremena u januaru možemo osetiti umor, bezvoljnost, napetost, dekoncentrisanost, bolove u mišićima i zglobovima:

- Subjektivno mi osećamo kao da je znatno viša temperatura i, zbog neadekvatnog oblačenja, vrlo često dolazi do toplotnog udara, koji za sobom povlači vrtoglavicu, nesvesticu, čak i kolapsno stanje. Vrlo su bitni adekvatno oblačenje, provetravanje prostorija, unošenje što više tečnosti, voća i povrća, boravak na svežem vazduhu, što više fizičke aktivnosti i dobar san.

Sigurnost će imati, dodaje on, jedino biljke koje se nalaze u staklenicima i plastenicima, čija će proizvodnja biti rentabilnija. I dr Mihajlo Nikolić, profesor na katedri za voćarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, ističe da ovako topao period može da ugrozi voće.

- Nije dobro što je ovako toplo. Višegodišnje biljke traže određeni broj hladnih dana da bi se obavili odgovarajaći fizički procesi neophodni za pravilno cvetanje. Ako toga nema, ti procesi se ne mogu uspešno obaviti i dolazi do jedne pojave koja nije baš prijatna, takozvani jalovi cvetovi ili nedovoljno formirani, a onda izostaje rod. Ukoliko se nastavi topla zima, onda će i ove višegodišnje drvenaste biljke biti delimično ugrožene - trešnje, šljive, kruške, breskve.

foto: Marina Lopičić

Neverovatno

RAZLIKA 40 STEPENI U ODNOSU NA PROŠLI JANUAR

Prošlogodišnje temperature u januaru i ovogodišnje razlikuju se za čak 40 stepeni! Januar u 2017. godini je bio jako hladan, sa snegom, a temperature su išle i do -20. Ove godine je sasvim suprotno, zabeleženo je da je živa u termometru za Božić pokazala čak 18 stepeni Celzijusa.

Mahmud Bušatlija, savetnik za investicije, ističe da cena nekog proizvoda najpre zavisi od količine na tržištu:

- Cene diktira tržište, jednostavno je: ako ima dovoljno robe na tržištu, onda cene ne mogu biti visoke, ali ako imate relativno malo robe, dakle, nešto se desi pa nema velikog prinosa te godine, onda je sasvim očekivano i razumljivo da cene rastu i da određeni proizvodi poskupe.

foto: Dragana Udovičić

Ministar Nedimović

PRATIMO STANJE USEVA

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović kaže za Kurir da se stanje useva redovno prati.

- Stanje useva je trenutno dobro, ali ga u svakom slučaju treba pratiti, a po potrebi, u saradnji sa našim poljoprivrednim i savetodavnim stručnim službama, primeniti odgovarajuće agrotehničke mere.

Kreću pupoljci

Meteorolog Đorđe Đurić kaže da se krajem meseca može očekivati pad temperature. Dragan Jevtović, predsednik Udruženja voćara u rudničkom i takovskom kraju, strepi od ovakvog vremena:

- Ukoliko bi nastavilo da bude toplo još nekoliko dana, krenuli bi pupoljci. Ako bi onda naleteo hladni talas, ostao bi desetkovan rod. Svi strepe od toga, ljudi se plaše, uložili su sve u to voće. Zato se svi baziraju na osiguravajućim kućama, ali osiguranje ne može da isplati štetu, oni samo osiguraju rod, zato predlažem da se napravi društvo za uzajamno osiguranje u kom bi, recimo, 300 voćara plaćalo članarinu i, kada se desi da se nekome uništi rod, da se od toga nadoknadi.

Činjenice

NAJTOPLIJI DANI U JANUARU

30. januar 1910. 20 stepeni

31. januar 1965. 20,3 stepena

19. januar 1939. 19,8 stepeni

26. januar 1995. 20,4 stepena

7. januar 2001. 21 stepen

11. januar 2016. 18,6 stepeni

Kurir / M. Branković - S. Slamnig

Foto: Shutterstock, Dragana Udovičić, Marina Lopičić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track