NOVE ODREDBE VAŽNE ZA ZDRAVLJE: Lečenje o trošku RFZO i u delovima državnih bolnica koji su u rukama privatnika!
Foto: Profimedia

osnivanje zdravstvenih ustanova u javno-privatnom partnerstvu

NOVE ODREDBE VAŽNE ZA ZDRAVLJE: Lečenje o trošku RFZO i u delovima državnih bolnica koji su u rukama privatnika!

Društvo -

Državne bolnice će u budućnosti moći da, na određeno vreme, privatnim klinikama izdaju deo prostora koji im nije potreban, a u kojima će pacijenti moći da se leče o trošku zdravstvenog osiguranja. Time će se skratiti ili izbeći liste čekanja na neke procedure ili operacije, a građani će biti lečeni u najmodernijim uslovima.

Ovo će omogućiti Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju, koji su juče usvojeni u Skupštini Srbije, a koji, između ostalog, predviđaju da zdravstvena ustanova može da se osnuje i u skladu sa propisima koji uređuju javno-privatno partnerstvo.

- To praktično znači da bi neka privatna klinika mogla da sklopi ugovor sa RFZO da obavlja zdravstvenu delatnost u nekoj bolnici na period do recimo 20 godina, ukoliko neka od državnih ustanova ima kapacitete koje ne koristi. Privatnici će biti u obavezi da srede taj prostor i nabave svi potrebnu aparaturu za onu granu medicine kojom bi se bavili. Nakon isteka perioda iznajmljivanja, sva oprema pripada državi, odnosno bolnici. Pacijenti bi se lečili o trošku zdravstvenog osiguranja, preduzetniku bi RFZO to plaćao po ugovoru, a bolnica bi bila savremeno opremljena, pa bi svi bili na dobitku - kaže izvor Kurira koji je upućen u ove planove.

Iz Ministarstva zdravlja kažu za Kurir da je ideja bila da prostor i oprema u javnom sektoru budu maksimalno iskorišćeni, da se izbegnu liste čekanja, da zdravstvene usluge budu dostupne svima kojima je to potrebno, ali i da se doprinese većem kvalitetu pružanja usluga.

- Zakon o zdravstvenom osiguranju podrazumeva da RFZO može da sklopi ugovor sa zdravstvenom ustanovom u javno-privatnom partnerstvu, iako te ustanove predstavljaju novinu u Srbiju. Nismo želeli da se desi da RFZO zakonski ne može to da uradi. Toškovi lečenja zdravstvenih osiguranika tako će ići na teret države, a za pacijente će doneti samo boljitak, jer će biti lečeni u najmodernijim uslovima - kažu u ministarstvu i dodaju:

- Podzakonskim aktima će zatim biti propisano i normirano osnivanje ovakvih ustanova i kako će sve konkretno izgledati. Cilj je da nemamo slobodne kapacitete, da usluge budu dostupne u svim poljima gde je to potrebno. Sve se radi na korist pacijenata.

Najznačajnije novine usvojenih zakona:

  • Sto odsto zarade za roditelje koji su na bolovanju zbog lečenja deteta od raka ili nekog drugog teškog oboljenja, do njegove navršene 18. godine
  • Izabrani lekar moći će da otvori bolovanje do 60 dana, umesto dosadašnjih 30 dana
  • Lekari specijalisti mogu da upute pacijenta na bolničko lečenje, a ne samo izabrani lekar
  • Oni koji se tri puta ne odazovu na preventivne preglede, a za to nemaju opravdanje, moraju da plate 35 odsto cene lečenja ako se razbole od bolesti za koju je bio predviđen skrining
  • Predviđeno je i formiranje jedinstvene liste čekanja koju će voditi RFZO
  • Primarna zdravstvena zaštita se prebacuje na državni nivo, osim apoteka koje su u nadležnosti lokalne samouprave
  • Zdravstvena ustanova može se osnovati u skladu sa propisima kojima se uređuje javno privatno partnerstvo
  • Građani bez zdravstvene knjižice moći će od sada da dobiju i palijativno zbrinjavanje, obaveznu vakcinaciju, imunizaciju i skrining preglede
  • Pacijenti kojima je do prve zdravstvene ustanove potrebno više od 50 kilometara ubuduće će imati plaćen prevoz
  • Produžen je vremenski period od 12 meseci za obračun osnova za naknadu zarada, koje se isplaćuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, te će naknadu činiti prosečna zarada iz tih prethodnih 12 meseci

Usvojen čitav set zakona

Pored Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, Skupština je juče usvojila zakone i predmetima opšte upotrebe, kao i izmenama Zakona o supstancama koje se koriste u nedozvoljenoj upotrebi opojnih droga i psihotropnih supstanci. Skupština je izabrala za predsednika Komisije za hartije od vrednosti dosadašnjeg člana te komisije Marka Jankovića. Usvojen je i Akt o osnivanju Azijske infrastrukturne investicione banke, kojim je počeo proces učlanjenja Srbije u tu finansijsku instituciju, kao i sporazum Vlade Srbije i vlade Litvanije o saradnji u borbi protiv kriminala.

(Kurir.rs/Jelena Pronić)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track