Svetski priznati prof. dr Ognjen Gajić, specijalista intenzivne medicine i plućnih bolesti, u intervjuu za Kurir objašnjava zašto je vakcina važna kao i buster doza.
- Randomizirana istraživanja su nedvosmisleno pokazala efikasnost vakcina u preveniranju težih oblika bolesti, respiratora i smrti. U mojoj intenzivnoj njezi, a koliko znam i ostalim u SAD i na Balkanu, na respiratoru su skoro isključivo, više od 95 odsto, nevakcinisani. Bolesnici sa jako smanjenim imunitetom, kao oni koji su imali transplantacije i slični, mogu dobiti teške oblike bolesti uprkos vakcini. Zato je važno da je njihova okolina vakcinisana i da dobiju treću (buster) dozu, kaže u intervjuu za Kurir, rađenom imejlom,
Jedan je od vodećih doktora na čuvenoj klinici Mejo u Ročesteru, u SAD, rođeni je Sarajlija, bio je i u prvoj postavi Zabranjenog pušenja (o čemu ćemo drugom prilikom) i čovek koji od početka pandemije mnogo pomaže lekarima iz našeg regiona.
Sada su kod nas i deca na respiratoru, više trudnica i porodilja umrlo je u prethodnih mesec dana u Srbiji...
- Dosadašnja istraživanja su pokazala efikasnost i bezbjednost vakcinacije u trudnoći i kod djece iznad 12 godina. Sporedni efekti su rijetki u poređenju s kovid infekcijom, koja u trudnoći, nažalost, može dovesti do smrti i majke i ploda.
Šta je delta soj doneo u kliničkoj slici kovid pacijenata?
- Klinička slika je ista. Međutim, u posljednjem talasu je sve veći broj mlađih bolesnika jer su stariji u većini zemalja vakcinisani, a mlađi, nažalost, nisu.
Iznenađen
Politizacija pandemije
Šta vam je najteže palo u kovidu, a šta vas je najviše iznenadilo?
- Najteže mi je padala nemogućnost posjete porodice u jedinici intenzivne njege, gdje su se mnogi bolesnici, nažalost, liječili i umirali bez svojih najbližih. Najviše me je iznenadila i zapanjila kampanja dezinformacija, politiziranje pandemije i kako je veliki broj ljudi podlegao lažima i u SAD, zapadnoj Evropi i svuda u svijetu.
Vidite li kraj pandemiji, budući da virus probija i imunološki bedem vakcinisanih, a imamo i mnogo nevakcinisanih?
- Nisam epidemiolog, ali po svemu što znamo, jako smo zakasnili sa vakcinacijom i poštovanjem jednostavnih mjera - distanca i maske u zatvorenom javnom prostoru. U mojoj sredini (Ročester, Minesota), gdje je 90% vakcinisanih, život je odavno normalan, osim u intenzivnoj njezi, gdje primamo bolesnike iz drugih mjesta, u kojima su, nažalost, zakasnili kao i na Balkanu. Pandemija će se završiti kad se prekine lanac prenosa virusa. Bolje je da to postignemo vakcinacijom i, po potrebi, revakcinacijom, nego teškim oblicima bolesti i smrću.
Koja terapija se pokazala kao najbolja u lečenju kovida 19?
- Dosadašnja istraživanja su pokazala različitu efikasnost u zavisnosti od stadija infekcije. U fazi virusne replikacije, što je otprilike prva nedelja, određenu efikasnost su pokazala monoklonalna antitijela i antivirusni lijek remdesivir. Ne smanjuju smrtnost, ali ublažavaju tok bolesti. U kasnijoj fazi pojačanog imunog odgovora, a to su hospitalizirani bolesnici s upalom pluća, najefikasniji su se pokazali kortikosteroidi, koji u umjerenoj dozi smanjuju smrtnost. Neke studije su pokazale dobar učinak terapeutskih doza heparina, i to po prijemu u bolnicu. Kod bolesnika sa naglim pogoršanjem u toku bolničkog liječenja, uprkos kortikosteroidima, određeni efekat imaju noviji imunomodularni lijekovi - tocilizumab, baricitinib, mada nisu poređeni sa većim dozama kortikosteroida.
Respirator
U SAD mogu da biraju dostojanstvenu smrt
Izjavili ste da respirator ne može pomoći ni kvalitetu života ni olakšanju smrti.
- To nije tačna interpretacija. Istina je da u nekim slučajevima intubacija i invazivna mehanička ventilacija ne mogu povratiti zadovoljavajući kvalitet života, ali kod mnogih bolesnika su to uspješne i spasonosne intervencije kad neinvazivne metode liječenja nisu dovoljne. Liječenje intubiranih kovid bolesnika je dugo, ukupno preživljavanje oko 50%, a preživjeli često imaju posljedice u smislu fizičkih, psihičkih i kognitivnih smetnji. Uprkos posljedicama, većina bolesnika koji prežive je nedvojbeno sretna da je bila na respiratoru. S druge strane, ljudi u poznoj životnoj dobi ili sa teškim komorbiditetima, koji imaju malu šansu za oporavak, imaju pravo da izaberu i odbiju dugotrajno liječenje na respiratoru i umjesto toga se kod njega fokusira na ublažavanje tegoba i dostojanstvenu smrt. Tako je u Sjevernoj Americi, Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj i mnogim drugim zemljama, ali koliko znam, još nije zakonski regulirano na Balkanu.
Poznati ste i po drugačijem pristupu pacijentima u intenzivnoj nezi - kontakti preko Zuma s porodicom, natpisi s onim što najviše vole ispred njih...
- Kao i svi mi, kritično oboljeli su ljudska bića sa fiziološkim, psihološkim, socijalnim i spiritualnim potrebama. U intenzivnoj njezi, među aparatima i monitorima, nekad je to lako previdjeti i bolesnik postane brojka, dijagnoza ili nalaz. Kad sam prije nekoliko godina, srećom, preživio kritično oboljenje, shvatio sam na ličnom primjeru koliko su važni ljudska riječ i dodir u trenucima kad je život ugrožen (https: //pubmed. ncbi. nlm. nih. gov/21693715/). Doživljaj bolesnika kao ličnosti sa osobinama, željama i stremljenjima pomaže i osoblju u jedinicama intenzivnog liječenja da ne izgore od napornog rada, otuđujućih tehnologija i čestog susreta sa smrću.
Kakav je najčešće postkovid?
- Bolesnici koji prežive kritične forme bolesti i kojima je bilo potrebno liječenje na respiratoru više nedelja imaju značajne funkcionalne, psihološke i kognitivne tegobe i oporavak traje mjesecima.
Vodite i Vajber grupu u kojoj je skoro 6.000 lekara s naših prostora.
- Počelo je podrškom ljekarima u jedinicama intenzivnog liječenja. Naročito na početku pandemije bilo je mnogo dezinformacija, pa je bilo važno razlučiti bitno od nebitnog. S vremenom se podrška usmjerila na razmjenu informacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i, naravno, prevencije i vakcinacije. Ljekari koji učestvuju daju sve od sebe za njegu i liječenje, ali nažalost, nisu mogli više da utiču na preventivne mjere i vakcinaciju, što je najvažnije.
Program klinike Mejo
Edukacija
Kakav je to CERTAIN program za intenziviste klinike Mejo, primenjen u bolnicama širom sveta?
- CERTAIN (www.icertain.org) program je edukacije i popravka kvaliteta kroz virtualne radionice, nedjeljne diskusije slučajeva, ček liste i rad na popravku kvaliteta intenzivne njege. Studije su pokazale poboljšanje načina i rezultata liječenja kod najtežih bolesnika širom svijeta (https: //pubmed. ncbi. nlm. nih. gov/33729718/), kao i u BiH (https: //pubmed. ncbi. nlm. nih. gov/31200761/). Imali smo programe u Sloveniji (Ljubljana), Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka), BiH (Banjaluka), a sada aktivno radimo u Crnoj Gori (Podgorica), te drugim gradovima u BiH (Mostar, Sarajevo, Tuzla). Kolege iz Kamenice su sudjelovale u CERTAIN studiji (kolegica Marija Vukoja je prvi autor) i nadamo se da će formalni program CERTAIN edukacije biti sproveden i u Srbiji.
Kurir.ra/Jelena S. Spasić
NE PROPUSTITE
