ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Referendumsko pitanje – krik pravosudja za slobodom u naše ime, zaokružite DA
Foto: Printscreen

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Referendumsko pitanje – krik pravosudja za slobodom u naše ime, zaokružite DA

Društvo -

Referendum o izjašnjavanju o aktu o promeni Ustava će se održati za tri dana, a i dalje oko njega lebdi negativna konotacija i igra gluvih telefona da se sprema konačno oduzimanje nezavisnosti sudstva i Vučićevo preuzimanje tužilaštva. To govore oni koji optužuju SNS da se služi različitim instrumentima kako bi zloupotrebili vlast, iako su sve te instrumente usvojili i uveli upravo oni još 2006. godine, objavio je lider LDP Čedomir Jovanović.

To govore oni koji ne razumeju da referendum nije podrška Vučiću, već da je referendum tračak nade za razvoj demokratije.

To govore oni koji danas pozivaju da se glasa protiv promena Ustava bez obzira sto su ga ti isti ljudi uveli u skupštinsku proceduru sa nacrtom punim grešaka i ograničenjem osnovnih ljudskih prava.

Sećamo se ili smo zaboravili kako se u Srbiji tog novembra 2006. godine glasalo dve noći i tri dana, gde su se listići ubacivali na sve moguće i nemoguće načine. Protiv istih tih ljudi sam vodio antireferendumsku kampanju i protestovao protiv donošenja tog kako sam ga tada nazvao „Legijinog“ Ustava. Da je bilo katastrofalnih i nazadnih odredaba dokazuje i tadašnje Mišljenje Venecijanske komisije na Poglavlje o pravosuđu iz Nacrta Ustava.

Isti ti ljudi koji ne podržavaju promene Ustava nisu prihvatili kritike Venecijanske komisije koja je odmah nakon donošenja Ustava iskazala zabrinutost zbog „preterane uloge parlamenta prilikom imenovanja u pravosuđu“ i uticaja na sudsku nezavisnost koja predstavlja „osnovni preduslov demokratske ustavnosti“. Republika Srbija se pre dvadeset godina opredelila da krene putem evrointegracija. Na tom putu je zaključeno više međunarodnih ugovora koji su utrli put pravnom i socijalnom pitanju Republike Srbije. Tako, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Srbija se obavezala da će nastojati da obezbedi usklađivanje postojećih zakona i budućeg zakonodavstva sa pravom Evropske unije. Članom 72. stav 3. Sporazuma je istaknuto da će usklađivanje, naročito u ranoj fazi, biti usredsređeno na osnovne elemente pravnih tekovina o pravosuđu. Jačanje institucija i vladavina prava postavljeni su kao prioritetne oblasti u kojima će se uspostaviti saradnja. Promena Ustava je samo jedan mali, ali značajan korak napred, vetar koji će pokrenuti razvoj pravosuđa i demokratije. Promena Ustava je tendencija što boljem sistemu kad znamo da idealan ne postoji. Promena Ustava je korak bliže da budemo dostojni saborci za bolje društvo sa razvijenim evropskim zemljama. Promena Ustava nije cilj, već početak borbe. Sudije su još 2008. godine otpočele zvanično borbu da se izvrši reforma pravosuđa, prvobitno tražeći da se njihov rad ocenjuje, kako bi se na transparentan, svima vidljiv način vodila evidencija kvaliteta rada sudija, te da zakoniti i proverljivi kriterijumi budu osnov za napredak svakog sudije pojedinačno, kako bi se ublažila uloga parlamenta prilikom imenovanja sudija. Iste godine postavio sam samo jedan uslov pod kojim će LDP da da podršku za formiranje manjinske koalicije DS-SPS koja bi tako dosla do većine bez naseg ulaska u vlasr - a to je bila upravo reforma pravosuđa. Reforma pravosuđa je bila jedini uslov i jedini zahtev LDP-a još 2008. godine. Reforma pravosuđa je i dalje predmet mog zalaganja. Reforma pravosuđa bila je potrebna još 2006. godine, a 16 godina nakon toga i dalje se pitamo da li je ona dobra. Pitamo se da li je dobro ostvariti najviši ljudski interes u demokratskom društvu i osnovni preduslov demokratske ustavnosti.

Ove promene nemaju veze sa Vučićem, a još manje sa Rio Tintom. Koren promena je čist, dobronameran i sa snažnim potencijalom bolje Srbije. Razlog promena nisu nekakve zle sile koje prete da unište slobodu u Srbiji. Nije teško prihvatiti da smo razlog promena mi. Nije teško čuti krik pravosuđa za slobodu. Zahvaljujući sudijama, običnim ljudima od kojih se očekuje da sude po nakaradnim zakonima ali pravično.

Oni koji danas bojkotuju referendum su oni koji su bojkotom izbora juna 2020. godine pokazali neodgovornost i kukavičluk. U propasti nedeljnog referenduma se krije nada da bi oni mogli nekada u budućnosti da određuju sastav tužilaštava i sudstva. Nema alternative Vučiću ako oni koji hoće da ga zamene idu nekoliko koraka unazad, misleći da će ugroziti vlast SNS-a ako sve dobre predloge odbacuju, jer im se svuda priviđaju naprednjaci i Vučić.

Prvi put posle dugog niza godina imamo priliku da svi mi građani Srbije odgovorimo na zahteve sudija i tužilaca. Sudije pozivaju našu savest i traže da se promeni taj nakaradni deo Ustava. Ne Vučić, ne SNS, već sudije. Ako ostanemo gluvi na ovo dozivanje slobodnog, nezavisnog i nepristrasnog sudstva, plašim se da ćemo čekati još 16 godina da se ponovo zapitamo gde smo pogrešili. Nemojte da čekamo 2038. godinu. Zato je 16. januara referendum naša dužnost da budemo lojalni pravosuđu i da odgovorimo na njegove zahteve za samostalno i nezavisno pravosuđe. Zaokružimo DA, navodi Jovanović.

(Kurir.rs)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track