Slušaj vest

Apelacioni sud smanjio je kaznu Saši Miroviću koji je ugrozio sigurnost novinarke Kurira, saopštila je Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM).

Kako podsećaju, Saša Mirović iz Novog Sada je 24. septembra 2024. godine na Instagram stranici "dijabetes-revolucija", ispod objave u kojoj je novinarka bila neopravdano proganjana, blaćena i targetirana, uz fotografiju novinarke i tekst: "Ovo je novinarka Kurira Jelena S. Spasić koja je zajedno sa svojim kolegama i urednicima decu sa dijabetesom i njihove roditelje nazvala očajnicima!", postavio komentar: "Ovakve spodobe spaljivati na lomači pred celom familijom."

Mirović je nakon ove pretnje priveden uz krivičnu prijavu za ugrožavanje bezbednosti iz člana 138, stav 3 Krivičnog zakonika. Sud je doneo rešenje da do suđenja bude u kućnom pritvoru sa elektronskim nadzorom, iako je kao maloletnik bio osuđivan za ubistvo.

Međutim, skinuo je nanogicu i pobegao, što je dodatno uznemirilo novinarku Jelenu S. Spasić.

Nakon njegovog hapšenja i suđenja, Viši sud u Beogradu izrekao je presudu kojom je Mirovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od sedam meseci.

Apelacioni sud je potvrdio da je prvostepeni sud "dao jasne i argumentovane razloge o svim odlučnim činjenicama u konkretnoj krivičnopravnoj stvari, iz kojih se pouzdano zaključuje da je okrivljeni izvršio krivično delo ugrožavanja sigurnosti… pretnjom da će napasti na njen život i telo". 

I pored istih konstatacija, Apelacioni sud je preinačio odluku o kazni i izrekao uslovnu kaznu zatvora u trajanju od sedam meseci, sa rokom provere od tri godine, navedeno je u saopštenju ANEM-a.

Apelacioni sud u Beogradu tabla
Foto: Nemanja Nikolić

- Ugrožavanje bezbednosti novinarke Jelene S. Spasić od strane osuđenog Mirovića bilo je posebno brutalno, jer se događalo u toku velike kampanje širenja laži i blaćenja novinarke na društvenim mrežama. Saznanje da je ranije osuđivan za ubistvo dok je bio maloletnik i da je posle privođenja pobegao iz kućnog pritvora, skinuvši nanogicu, dodatni su razlozi za strožu kaznu. Pretnje novinarkama i novinarima od kraja 2024. godine, kada se dogodila i ova pretnja, višestruko su se povećale i brutalizovale, naročito prema novinarkama. Broj pravosnažnih osuđujućih presuda drastično je smanjen. Od preko 200 pretnji i napada na novinare, koje evidentira Vrhovno javno tužilaštvo, u samo tri slučaja imamo pravosnažne sudske presude. Stoga je neophodno da policija i tužilaštvo povećaju efikasnost istraga i broj podignutih optužnica, a sudovi da svojim odlukama zaštite slobodu novinarki i novinara, jer su sve češće izloženi nasilju i pokušajima ubistava - naglasio je Veran Matić, predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija i član Stalne radne grupe za bezbednost novinara.