Velike banke zainteresovane za P2P finansiranje
Foto: Thinkstock

Demokratizacija finansija

Velike banke zainteresovane za P2P finansiranje

Financial Times -
Cilj direktne trgovine preko interneta bio je zaobilaženje banaka, a posledično je doveo i do povezivanja zajmodavca i dužnika. Ekspanzija P2P platformi okrenula je njihove tvorce ka novim finansijskim investitorima - najjačim bankama i fondovima

Dve vodeće svetske investicione banke nameravaju da zađu u sektor društvenog finansiranja (peer-to-peer, P2P lending), koji je u velikoj ekspanziji, pokazujući time da čak i ugledne finansijske institucije nastoje da prihvate tehnologiju koja remeti ustaljene tokove finansiranja.

Sosijete ženeral (Société Générale) i Goldman Saks (Goldman Sachs) su među nekoliko banaka koje razmatraju plan za obezbeđivanje finansijske podrške kompaniji „Astek mani“ (Aztec Money), novoj platformi za P2P finansiranje, na čijoj se „internet pijaci“ korisnici nadmeću za fakture kompanija, tvrde tri osobe upoznate sa projektom.

Kada su pre jedne decenije prvi put uspostavljene strukture za direktnu razmenu sredstava, razlog je bila želja da se zaobiđu banke i da se uz pomoć savremene tehnologije omogući pojedincima ili kompanijama koji imaju novca za ulaganje da se povežu sa onima kojima je taj novac potreban. Međutim, kako potražnja za P2P finansiranjem raste, platforme se sve više okreću velikim grupacijama koje pružaju finansijske usluge kako bi obezbedile sredstva i podstakle rast.

Ovaj sektor je privukao pažnju i poznatih ličnosti između ostalih i Arijane Hafington (Arianna Huffington), predsednice i glavne i odgovorne urednice „Hafington post medija grupe“ (Huffington Post Media Group), koja se nedavno pridružila jednom P2P zajmodavcu. Ona je sada član odbora „Pejofa“ (Payoff), jedne od najmlađih kompanija koje se takmiče za pozicije u industriji, u kojoj u SAD dominiraju „Lending klab“ (Landing Club) i „Prosper“ (Prosper).

Među institucijama koje otkupljuju zajmove od „Lending klaba“, najveće američke internet P2P platforme, nalaze se i banke. U Velikoj Britaniji, Santander (Santander) i Kraljevska banka Škotske sklopile su partnerstva sa P2P kompanijama.

Njihova umešanost će razočarati sve one koji su P2P industriju, u njenim začecima, pozdravili kao demokratsku inovaciju, dovoljno moćnu da svrgne sa trona diskreditovanu bankarsku industriju.

Rukovodioci „Asteka“, koji tvrde da su od osnivanja 2013. godine prodali na stotine miliona kompanijskih faktura, kažu da ova platforma popunjava prostor koji je ostao prazan posle povlačenja banaka, i dovodi finansiranje trgovine na nova tržišta, koja bi inače imala samo ograničen pristup ovakvom finansiranju ili ga uopšte ne bi imala.

Banke razmatraju mogućnost masovne kupovine faktura, koje bi se zatim „prepakovale“. Sredstva koja pristižu od banaka, hedž fondova i stručnjaka za upravljanje imovinom vođena su kako potragom za ulaganjima koja donose veće prinose, tako i prilikom da se aktiva sekjuritizuje, odnosno pretvori u hartije od vrednosti.

Sosijete ženeral i „Astek“ su odbili da komentarišu, kao i Goldman, mada je jedna osoba bliska ovoj banci nagovestila da je projekat daleko od toga da bude nastavljen.

Pokušaj „Asteka“ da se udruži sa velikim investicionim bankama podsetio je na druge primere partnerstva između rastućeg P2P sektora i tradicionalnih zajmodavaca sa kojima bi trebalo da se bori za prevlast.

U SAD, velike banke i druge vodeće kompanije koje pružaju finansijske usluge sada se nalaze među najvećim finansijerima P2P platformi.

Ova evolucija je dovela do predloga da se promeni i samo ime ove industrije u usponu. Rukovodiocima je sada bliži naziv direktno ili vanbankovno pozajmljivanje.

Dejvid Stivenson (David Stevenson), glavni i odgovorni urednik Alt Fajnens njuza (AltFinanceNews), izjavio je na nedavnoj konferenciji u Njujorku da P2P sektor ulazi u glavne tokove i sve se više institucionalizuje. „Gotovo da postaje konvencionalna alternativna klasa aktive“, kaže on.

Oživljavanje tržišta finansiranja trgovine bi u teoriji moglo da proizvede kolaterale vredne bilione dolara, koji bi bili zreli za sekjuritizaciju u vreme kada takvi poslovi stagniraju. Zajmovi „prepakovani“ na ovaj način zabeležili su posebno oštar pad u Evropi, gde je, prema podacima Udruženja za industriju hartija od vrednosti i finansijska tržišta (Securities Industry and Financial Markets Association), njihov obim opao sa 1,2 biliona dolara 2008. na 286 milijardi dolara prošle godine.

Patrick Jenkins - LondonTracy Alloway - Njujork

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja