Slušaj vest

Tektonski lom na političkoj sceni Srbije i izborni trijumf studentske liste otvorili su krupna pitanja o budućem pravcu države, dok mnogi u ovakvom epilogu prepoznaju početak i mehanizam klasične "obojene revolucije".

Iako se u javnosti lome koplja oko toga da li Beogradu sledi radikalan zaokret u odnosima sa susedima, Evropskom unijom i velikim silama, nosilac pobedničke liste Ilija Srdanović poručuje da naglih rezova prema Moskvi neće biti. Ipak, njegova najava da će se o spoljnopolitičkom kursu i eventualnim sankcijama Rusiji odlučivati kroz "otvoreni dijalog građana" izazvala je oprečne reakcije.

O tome šta zapravo stoji iza preuzimanja vlasti, ko će povlačiti ključne poteze i da li je na delu scenario diktiran spolja, na Kurir televiziji debatu su ukrstili naučni saradnik prof. dr Dragan Petrović i politički analitičar i član SNS-a Mihajlo Janjić.

"Na krilima obojene revolucije"

Otvarajući raspravu o uzrocima i karakteru izbornog ishoda, Janjić je naglasio da rezultat ne doživljava kao krah partije, već kao posledicu procesa koji je osmišljen i vođen spoljnim impulsima.

- Ovo nimalo ne ocenjujem kao debakl, već jednostavno kao novu realnost. Speltom okolnosti, pod uticajem onoga što nazivamo obojenom revolucijom, došli smo do ovakvog ishoda. Ni u jednom trenutku ne želim da dovodim u pitanje izborni rezultat niti volju naroda - ona je jasna i takva kakva jeste. Srpska napredna stranka je sačuvala svoje biračko telo i ostvarila identičan rezultat kao na izborima 2022. godine. Svemu ovome doprinele su okolnosti u prethodne dve godine, i upravo zato, a posebno imajući u vidu dešavanja u poslednja dva dana, želim s ponosom da istaknem da sam član SNS-a.

Sa druge strane, Petrović se odmah osvrnuo na širi međunarodni kontekst u kojem se promena vlasti odigrala, podsećajući da je njegov klub podržao pobedničku listu i da se domaći politički procesi moraju čitati kroz prizmu tektonskih promena u svetu.

- Iako ovo nisu bili beogradski izbori, naš klub je stao uz studentsku listu. Na globalnom planu prisustvujemo ubrzanom raspadu unipolarnog poretka uspostavljenog nakon pada Berlinskog zida i nestanka SSSR-a. Te višegodišnje krupne promene sada dostižu vrhunac i ubrzavaju se zbog dva velika svetska sukoba.

Pukotine na Zapadu i manevarski prostor Beograda

Govoreći o poziciji Beograda u trouglu Vašington–Brisel–Moskva, Petrović je ukazao na to da zapadni blok više nema monolitnu snagu iz devedesetih, ali se istovremeno kritički osvrnuo na dosadašnji balans srpske diplomatije.

- U ovom nestabilnom okruženju menja se dosadašnji narativ po kojem je Zapad iznad svega. Pre svega, Zapad je danas podeljen na Trampovu Ameriku i Evropsku uniju, koja je i sama duboko podeljena i nesaglasna. Nama to izuzetno olakšava poziciju - ovo više nije 1999. godina, kada je Zapad bio homogen i postavljao ultimatume. Okolnosti su se promenile i danas imamo četiri centra moći, od kojih su tri nesumnjivo globalna: Kina, SAD i Rusija, uz Evropsku uniju. U takvoj situaciji naša država može da nastupa znatno komotnije. Međutim, reći ću i nešto što mnogima neće prijati: tvrdi se da je naša zemlja neutralna u ukrajinskom sukobu. Donekle jeste, jer nismo uveli sankcije Rusiji. Ipak, predsednik Vučić se čak 19 puta sastao sa Zelenskim, a s druge strane, na poziv Vladimira Putina nije otišao na samit BRIKS-a u Kazanju.

Prof. dr Dragan Petrović, naučni saradnik
Prof. dr Dragan Petrović, naučni saradnik Foto: Kurir Televizija

Komentarišući izjave nosioca liste o preispitivanju odnosa sa Rusijom kroz neposredni dijalog naroda, Petrović je podvukao da među vodećim ličnostima koje su iznele proteste i promene zapravo ne postoji volja za konfrontaciju sa Moskvom.

- Pozvali ste se na gospodina Srdanovića, koji je dao jednu neodređenu, načelno demokratsku izjavu. Međutim, citiraću Jova Bakića, koga poznajem trideset godina i sa kojim se u mnogim stvarima ne slažem. On je decidirano rekao - a verujem da su kolege to zabeležile, da se Rusiji neće uvoditi sankcije. Kada pogledate ljude poput Bakića, Čupića, Sajčića ili Srdanovića, jasno je da niko od njih, uprkos međusobnim razlikama, nije rekao da prema Rusiji treba povući bilo kakav negativan potez.

Režiseri iz senke i pritisak spolja

Pitanje ko u praksi kreira spoljnu politiku i mogu li se strateške odluke prepustiti referendumskom raspoloženju otvorilo je oštru polemiku, u kojoj je Janjić izneo tvrdnju da se konci povlače daleko van granica Srbije.

- Maločas smo čuli podatak da 90 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji. Međutim, ključno pitanje glasi:ko će zapravo oblikovati našu unutrašnju i spoljnu politiku? To sigurno neće biti profesori, studenti, pa ni ona 2,2 miliona glasača. Ubeđen sam da novu vlast postavlja neko drugi i da će stvarni režiseri naše politike biti zapadnoevropski centri moći, što će neminovno dovesti do razmimoilaženja sa voljom naroda.

Nastavljajući u istom tonu, Janjić je upozorio na to da pobednički blok nema ideološki temelj, zbog čega predviđa brzo popuštanje pred međunarodnim zahtevima.

- Političke odluke se donose na osnovu jasne ideologije i programa, a ovde nemate ni stranku ni ideologiju. Ljudi su glasali, tu volju apsolutno poštujem, ali su glasali za veliku nepoznanicu. Ne zna se ni ko je premijer, ni ko čini vladu, ni kakav je njihov program. Njihov jedini prioritet bio je rušenje Aleksandra Vučića, u tome su uspeli i na tome im treba čestitati. Ali šta ćemo sutra? Među tim glasačima ima i onih koji su za sankcije Rusiji i onih koji su protiv, onih za koje je Kosovo region i onih za koje je srce Srbije. Bojim se, a voleo bih da grešim, da će nova vlast pod pritiskom spolja već kroz nekoliko meseci morati da uvede sankcije Rusiji.

06:56
SRBIJA POSLE IZBORA NA VELIKOJ PREKRETNICI Ko zapravo kreira politiku nove vlasti i šta pobeda studentske liste donosi u odnosima sa Briselom i Moskvom Izvor: Kurir televizija

Oročeni mandat i preispitivanje sporazuma

Odgovarajući na primedbe o institucionalnom vakuumu i neizvesnosti okoKosova i Metohije, Petrović je podsetio na stavove članstva dosadašnje vlasti, ali i definisao šta studentska lista zapravo namerava da radi sa preuzetim polugama upravljanja.

 - Iskreno, ubeđen sam da više od 90 odsto članova SNS-a suštinski ne podržava Briselski sporazum. S druge strane, Ilija Srdanović je juče jasno izjavio da će po pitanju Kosova i Metohije poštovati Ustav Srbije, što stoji i u programu studentske liste, ali je dodao i da će se poštovati međunarodne obaveze, uz mogućnost preispitivanja samog Briselskog sporazuma. Očigledno je da oko tih tema još uvek nema potpunog konsenzusa među ključnim akterima.

On je u nastavku obrazložio da nova većina uopšte nema pretenziju da donosi trajne geostrateške presude, već da je reč o prelaznom mehanizmu.

- Međutim, suština je sledeća: nova vlast ima oročen i ograničen mandat. Kako sam razumeo, oni su privremeno preuzeli vlast da bi reorganizovali tužilaštvo, pokrenuli borbu protiv kriminala, oslobodili medije, uredili državu i u roku od najviše godinu dana stvorili uslove za nove izbore. Nisu dobili apsolutnu vlast da preko noći prelamaju krupna strateška pitanja, jer ih nisu ni definisali. Oni funkcionišu kao tim koji tek treba međusobno da usaglasi spoljnu politiku, i zato niko od njih u ovom trenutku pojedinačno ne može dati konačne odgovore. Srdanovićevu izjavu tumačim upravo u tom, diplomatskom ključu.

Na to je Janjić replicirao podsećanjem da se suština demokratije ne iscrpljuje samo smenom garniture, već da izborni proces mora ponuditi jasan put kojim zemlja ide.

 - Demokratija po definiciji znači vlast naroda, i narod je na ovim izborima iskazao svoju volju i izabrao vlast. Međutim, nije izabrao ono što je najvažnije, nije izabrao politički kurs, program niti pravac delovanja, niti će u tome dalje učestvovati. Upravo u tome leži suštinski problem sa kojim će se nova vlast suočiti, jer se takve stvari definišu i nude građanima pre izbora, a ne posle njih.

Duh DOS-a i odbrana Vučićeve diplomatije

Nakon što je Moskva poslala poruku da je "za tango potrebno dvoje", Petrović je povukao istorijsku paralelu sa promenama iz 2000. godine, pozivajući na oprez zbog šarolikosti nove vladajuće strukture.

- Od nove vlasti se očekuje da se tek dokaže. Za sada ne možemo biti nezadovoljni saradnjom, ali pred nama je politički konglomerat za koji još uvek nije jasno u kom će pravcu ići, pa otuda i naš oprez. To je kao kada dobijete novog komšiju koji na početku ostavlja odličan utisak, ali ipak kažete: 'Hajde da sačekamo i vidimo kako će to izgledati u praksi.' Verujem da su oprezni i sami birači ove liste, koja još uvek nije formalno konstituisana kao pravno lice niti kao politička stranka. Imamo iskustvo DOS-a, gde je Koštunica bio isturen napred, da bi kasnije isplivali neki drugi kadrovi, a on se distancirao. Otuda postoji razumljiv, umereni oprez. Kada slušate Sajčića ili Čupića, stiče se utisak da su nacionalno profilisani. Kada govori Srdanović, to zvuči umereno, ali ne i sasvim definisano. A kada čujete Jova Bakića, on ide u rasponu od srpstva u Crnoj Gori do Druge Srbije, pa ljudi s pravom ne znaju na čemu su.

Mihajlo Janjić, politički analitičar i član SNS-a Mihajlo Janjić
Mihajlo Janjić, politički analitičar i član SNS-a Mihajlo Janjić Foto: Kurir Televizija

Zaključujući debatu, Janjić je bez zadrške ukazao na unutrašnje propuste dosadašnje vladajuće partije, ali je stao u odbranu spoljne politike koja je vođena u protekloj deceniji.

- U tome i jeste suština, prethodna vlast, na čijem je čelu bio Aleksandar Vučić, vodila je mudru i promišljenu spoljnu politiku. Možemo imati, i imamo, milion zamerki zbog kojih je ova vlast na kraju i pala, pre svega kada je reč o kadrovima SNS-a i greškama u unutrašnjoj politici. Tu su ozbiljne reforme apsolutno neophodne. Međutim, rezultate spoljne politike koju je vodio Aleksandar Vučić niko ne može da ospori.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 9 za korisnike SBB EON, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Kurir.rs

 BONUS VIDEO:

04:29
VUKOVIĆ I KAŠANSKI DETALJNO ANALIZIRALI IZBORE Kako je Studentska lista prelomila glasanje: Između opasnih poruka klanova iz regiona i novog trenda među mladima Izvor: Kurir televizija