EVO O ČEMU ĆE PRIČATI VUČIĆ I HRVATSKA PREDSEDNICA: 8 otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije koje će morati da reše
Foto: Fonet/Zoran Mrđa

susret na visokom nivou

EVO O ČEMU ĆE PRIČATI VUČIĆ I HRVATSKA PREDSEDNICA: 8 otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije koje će morati da reše

Politika -

Više od dve i po decenije nakon rata odnosi Srbije i Hrvatske su, čini se, na najnižem nivou, a polovinom februara, tokom susreta predsednika Aleksandra Vučića i Kolinde Grabar Kitarović u Zagrebu, na stolu bi se moglo naći najmanje šest otvorenih pitanja između dve države.

Najveći deo tih pitanja dolazi iz prošlosti, ali je njihovo rešavanje, pokazalo se, preduslov za svaki korak napred, okrenut budućnosti.

Otvorena pitanja su sledeća:

1. Nestali tokom poslednjeg rata, Srbi i Hrvati, često je pominjana tema u odnosima dve države, a Grabar Kitarović je u utorak, obrazlažući poziv upućen srpskom kolegi Vučiću da zvanično poseti Zagreb, između ostalog, rekla: "Bude li rezultat te posete rasvetljavanje sudbine i jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatraću ga uspešnim".

Prema hrvatskim medijima, Hrvatska traga za 1.600 svojih državljana nestalih tokom poslednjeg rata: 930 hrvatske i 670 pripadnika srpske nacionalnosti.

Predsednik Srbije, pak, tvrdi da je tokom poslednjeg rata više nestalih Srba, nego Hrvata. On je više puta do sada rekao i da je njegova ranije najavljena zvanična poseta Zagrebu otkazana upravo zato što je tokom inauguracije aktuelne predsednice hrvatskim novinarima "otkrio istinu" da je u proteklom ratu više nestalih Srba nego Hrvata.

Kolinda Grabar Kitarović
Kolinda Grabar Kitarovićfoto: Profimedia

2. Pitanje granice između Srbije i Hrvatske na Dunavu je drugo otvoreno pitanje. Pitanje koje se često postavlja je - hoće li granična linija biti povučena sredinom reke Save, što je zahtev Srbije, ili po katastarskim knjigama, na čemu insistira Hrvatska. Ukoliko ne dođe do dogovora, međunarodna arbitraža će biti neizbežna.

3. Manjine i njihova prava, pitanje je koje, čini se, više muči Hrvate nego Srbiju, iako je srpska zajednica u Hrvatskoj u daleko nepovoljnijem položaju. Hrvatska, naime, insistira na reciprocitetu, prema kojem bi ista prava imali Hrvati u Srbiji, kao što imaju Srbi u Hrvatskoj. Zagreb traži drugačiji izborni sistem koji bi pripadnicima hrvatske manjine u Srbiji garantovao poslaničke mandate u parlamentu. Činjenica je, međutim, da je položaj srpske manjine u Hrvatskoj daleko gori od položaja hrvatske manjine u Srbiji, s obzirom na to da im je oduzeto pravo na upotrebu jezika i pisma, iako im je to zagarantovano Ustavom. Ćutke se, naime, u Hrvatskoj pristaje na "diktat" protivnika dijaloga, koji onemogućava postavljanje tabli sa ćiriličnim natpisima na državnim institucijama u Vukovaru, na primer.

Aleksandar Vučić
Aleksandar Vučićfoto: Beta/Saša Đorđević

4. Proces povratka izbeglih Srba, gotovo je zaboravljen, odnosno zaustavljen, a promenama nekih zakona Srbima koji su izbegli iz Hrvatske preti opasnost da ostanu bez svoje imovine. Gotovo 50.000 stanova u vlasništvu Srba je oduzeto, a u mnogim delovima Hrvatske Srbima nije omogućen povratak.

5. Sukcijesija, tačnije - podela imovine nekadašnje SFRJ, od isplate stare devizne štednje, preko problema mešovitih banaka, do podele ambasada i rezidencija. Srbija smatra da to pitanje treba rešavati odvojeno od društvenih preduzeća i stanarskih prava, a Hrvatska tumači da nije rešeno pitanje reciprociteta za sticanje prava vlasništva nad nekretninama za državljane drugih država koje treba rešiti bilateralnim sporazumom.

6. Teritorijalna jurisdikcija je problem na koji Hrvatska ne želi da pristane, iako sa druge strane ima mogućnost suđenja u odsustvu, što Srbija ne radi. Srbija s jedne strane smatra da problem ne postoji, dok Hrvatska smatra da selektivna primena ove odredbe hrvatske građane stavlja pod udar zakona. Pitanje teritorijalne jurisdikcije za Hrvate je problem zbog kojeg je prethodna vlada, kada je premijer bio Zoran Milanović, pretila da će blokirati evropski put Srbije ka EU.

Ima li se u vidu bliža nešto bliža prošlost, ali i budućnost, još dva pitanja zavređuju pažnju:

7. Privredna saradnja, kao jedno od značajnih pitanja, takođe, bi mogla biti tema s obzirom na to da robna razmena između dve zemlje iz godine u godinu raste, ali i da još uvek ima prostora za povećanje tog rasta

8. Migracije i terorizam, takođe značajna tema koja bi se mogla naći na stolu tokom razgovora naviših zvaničnika dveju zemalja Iako je balkanska ruta zvanično "zamrznuta", saradnja Hrvatske i Srbije oko migracijskih pitanja i borbe protiv terorizma nema alternativu.

Koliko se čeka na rešavanje nekih od ovih pitanja jasno je iz pojedinih, ranije donetih sporazuma. Srbija, Hrvatska i Crna Gora su, na primer, novembra 2004. godine u Beogradu donele Deklaraciju, kao i Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, usvojenu od Saveta Evrope, 10. novembra 1994.

U drugoj tački tog dokumenta se navodi da odmah treba pristupiti pregovorima državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske, na osnovu međunarodnog prava.

"Dve države nemaju nikakvih teritorijalnih zehteva, a u slučaju da bilateralni pregovori u razumnom vremenu ne uspeju, obe države su spremne da svoj teritorijalni spor iznesu pred međunarodne pravosudne institucije".

Treća tačka Deklaracije je saglasnost da su i Srbija i Hrvatska spremne da ubrzaju primenu Sporazuma o pitanjima sukcesije, potpisanog 29. juna 2001. godine u Beču a četvrta saglasnost da je potraga za nestalim licima prioritetno humanitarno pitanje i da će uložiti iskrene i maksimalne napore u traženju nestalih.

U nastavku deklaracije se navodi da su obe države svesne novih izazova pred Evropom i svetom, posebno međunarodnog terorizma i svetske migrantske i izbegličke krize kao i da su spremne da aktivno i koordinirano deluju u borbi protiv terorizma i izbegličke krize.

"Obe države su spremne da aktivno učestvuju u zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU", navodi se na kraju deklaracije.

(Kurir.rs/Tanjug)

Foto Fonet/Zoran Mrđa

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

KURIR VESTI UŽIVO! Zoran Marjanović otkriva ubicu svoje supruge?! Tvrdi da zna ko je ubio Jelenu!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track