MALI ŠENGEN VELIKI ISKORAK VUČIĆA! Bećirović: Crna Gora bi trebalo da prestane da se inati i da se uključi u ovu inicijativu Srbije, Albanije i Severne Makedonije
Foto: Serbian Presidential Press Service via AP

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije

MALI ŠENGEN VELIKI ISKORAK VUČIĆA! Bećirović: Crna Gora bi trebalo da prestane da se inati i da se uključi u ovu inicijativu Srbije, Albanije i Severne Makedonije

Politika -

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Zijad Bećirović, izjavio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, uz podršku premijera Severne Makedonije i Albanije napravio veliki iskorak inicijativom "mali Šengen" i istakao da Crna Gora nema razloga da je izbegava.

Povodom nedavne deklaracije Srbije, Severne Makedonije i Albanije o "malom Šengenu", Bećirović kaže da se mnogo toga mora menjati jer je postojeće stanje neodrživo i istakao da Crna Gora nema razloga da izbegava tu inicijativu.

- Ovako više ne ide. Robna razmena u regionu iznosi 70-80 odsto ukupne razmene. Godišnje se na zadržavanjima na granicama u regionu, prema podacima Svetske banke, gubi 26 miliona sati, a sama razmena se može povećati na 10 milijardi evra. Imamo mnogo neiskorištenih potencijala, koje je potrebno da iskoristimo i racionaliziramo na mnogim područjima. To nije odustajanje od evropskog puta kako možda misle crnogorske vlasti. Nema potrebe da Crna Gora izbegava "mali Sćengen", odnosno da u njemu ne učestvuje, ističe Bećirović.

Smatra da će na kraju morati zbog pritiska domaće javnosti da bude u njega uključena, jer on donosi dobro svim žiteljima regiona.

- Tu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić uz podršku premijera Severne Makedonije i Albanije, Zorana Zaeva i Edija Rame, napravio veliki iskorak. Naredni sastanak u vezi implementacije "malog Sengena" je 10. novembra u Ohridu. Tu zasad ne vidim demagogiju, nego neposrednu korist za sve, rekao je.

Bećirović smatra da Srbija, Albanija i BiH zaslužuju šansu da dobiju datum za početak pregovora sa EU.

Prema njegovim rečima, Prespanski sporazum otvorio je put ka rešavanju otvorenih pitanja u regionu.

Sledi, kako kaže, rešavanje pitanja Kosova, odnosno okončanje dijaloga između Beograda i Prištine potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, a kasnije rešavanje i situacije u Bosni i Hercegovini.

Albanija, kaže, ima unutrašnju krizu, podeljeno društvo, koje je posebno došlo do izražaja dolaskom Edi Rame na vlast i enormnim povećanjem kriminala i korupcije.

- Tu je posebno izražena nelegalna trgovina narkoticima, njega nazivaju evropski (Pablo) Escobar, kao što su nekada u Republici Srpskoj Milorada Dodika zvali "Mile Ronhill", naveo je Bećirović, uz ocenu da je Srbija napravila velike iskorake u pregovorima sa EU, a posebno na ekonomskom planu i prema ocenama analitičara njena vlada je najbolje ocenjena u regionu, sledi Vlada Severne Makedonije, dok je Vlada Crne Gore negđe na začelju.

Na konstataciju da Crna Gora dobija pohvale kao "lider u regionu", a u državi hapse poslanike, krše zakone, Ustav, Bećirović kaže da su te pohvale poprilično olako izrečene bez ozbiljnije i dublje analize.

- Po navedenim pitanjima Crna Gora odnosno njene vlasti imaju izražen deficit. Crna Gora jeste otvorila 32 poglavlja i zatvorila tri. Međutim, šta ćemo kada su u pitanju 23. i 24. poglavlje, koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti, jer buduće države članice moraju biti spremne da postanu dio zajedničkog sistema EU, naveo je.

Dodao je da poglavlja 23. i 24. otvaraju se prva.

- U Briselu ispostavljaju i problem 1/3 građana Crne Gore srpske nacionalnosti, koji nisu dovoljno integrisani u politički život ili tačnije u strukture vlasti. To je zabrinjavajuće. Pri tome u Briselu naglašavaju da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić integrisao sve manjinske zajednice u sistem vlasti, tako da niko nije zanemaren ili diskrimisan. To je još uvek veliki izazov za Crnu Goru, kaže Bećirović.

Smatra da tu Crna Gora mora da promeni dosadašnje ponašanje i uvesti evropske standarde, vrednosti i ponašanje, jer se radi o multietničkoj državi.

Potrebno je, ukazuje, učiniti mnogo više, neki u EU čak smatraju da se po tom pitanju ne radi ništa. Dok na drugoj strani EU treba, pre svega, da pokaže svoju širinu civilizacijskog milenijskog projekta udruživanja Evrope kroz svoju politiku proširenja, smatra Bećirović.

Govoreći o uticaju Rusije na zemlje regiona, Bećirović kaže da misli da se to preuveličava i da zvanična Moskva bez saradnje domaćih političkih struktura ne može tek tako da ostvari svoje interese.

- Sa Rusijom se sada konfrontiraju pojedinci, koji su nekada najviše sarađivali sa tom zemljom, mislim da još uvek sarađuju. Tako da Rusija često dođe kao dobar izgovor da se opravdaju vlastiti propusti pa i greške, kazao je Bećirović.

On je ocenio da je svako odugovlačenje članstva u EU država zapadnog Balkana guranje tih država u "zagrljaj" Rusije, Kine, Turske ili čak Evroazijske unije.

(Kurir.rs/Tanjug)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track