Slušaj vest

Sandra Radenović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu-Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja (DIF), i ćerka proslavljenog matematičara Stojana Radenovića, obratila se otvorenim pismom Rektorskom kolegijumu Univerziteta u Beogradu i akademskoj zajednici.

U izjavi za Kurir kaže da je imala potrebu da sastavi ovo pismo s obzirom na izvesnu odgovornost koju svaki redovni profesor ima u kontekstu veoma kompleksne aktelne društvene i političke situacije u zemlji.

Profesorka Radenović u otvorenom pismu javno iskazuje neslaganje sa saopštenjem Rektorskog kolegijuma u vezi sa odbijanjem poziva predsednika Aleksandra Vučića na dijalog, pita svoje kolege zbog čega redovni profesori Univerziteta u Beogradu nisu pozvani na razgovor u vezi sa kreiranjem sadržaja saopštenja i imaju li ikakvo pravo glasa, ali i podseća na slučaj svog oca Stojana Radenovića - najcitiranijeg matematičara - zahvaljujući kojem se Univerzitet u Beogradu našao na listi 300 najboljih fakulteta - a koji je nakon što je ptihvatio Vučićev poziv da u naučnim radovima potpisuje Univerzitet u Beogradu bio izložen napadima i omalovažavanju.

Kaže i da nije uverena u iskrenu želju Rektorskog kolegijuma da se dijalogom dođe do rešenja u slučaju kompleksne situacije sa studentskim blokadama.

Otvoreno pismo prof. dr Sandre Radenović prenosimo u celosti:

"Kao redovni profesor Univerziteta u Beogradu - Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, podržala sam Saopštenje Nastavno-naučnog veća koje je izglasano na vanrednoj sednici Nastavno-naučnog Veća Univerziteta u Beogradu - Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja održanoj 11. decembra 2024. godine.

sandra3.jpg
Prof. dr Sandra Radenovic u svom kabinetu na DIF-u Foto: Privaatna arhiva

U Saopštenju se navodi sledeće: „Nastavno-naučno veće priključuje se saopštenju Proširenog rektorskog kolegijuma Univerziteta u Beogradu od 10. decembra 2024, u kojem se podržavaju studenti u inicijalnim zahtevima koje iznose kao samosvesni i akademski građani, posebno ističući spremnost naših studenata da reaguju na događaje od javnog i društvenog značaja. U dosadašnjim obraćanjima javnosti i saopštenjima jasna je zabrinutost studenata za stanje u društvu, kao i za uslove profesionalnog delovanja u strukama za koje ih školujemo. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja podržava stav Univerziteta u Beogradu da stane u odbranu studenata i kolega koji su suočeni sa neprihvatljivim medijskim uvredama, fizičkim napadima i pretnjama, kao i nedopustivom retorikom na račun akademske zajednice. Ujedno, osuđuje se svako delovanje onih koji nasilno provociraju reakcije studenata, saradnika i nastavnika i istovremeno se podržava način na koji se čuva integritet akademske zajednice. Nastavnici i saradnici Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja neće sankcionisati studente koji protestujući čuvaju integritet akademske zajednice, posebno kritičko mišljenje i delovanje studenata kao vitalnog dela našeg društva. Dekanski kolegijum Fakulteta će nastojati da u razgovoru sa studentima pronađe rešenje za realizaciju nastavnog procesa."

Dakle, u navednom saopštenju se ne pominju blokade fakulteta, niti plenumi čiji rad nije regulisan niti Ustavom Republike Srbije, niti Statutom Univerziteta u Beogradu, niti Statutom Univerziteta u Beogradu - Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, niti Zakonom o visokom obrazovanju. Saopštenjem se ističe pravo na slobodno i kritičko mišljenje, te se konstatuje da će Dekanski kolegijum Fakulteta nastojati da u razgovoru sa studentima pronađe rešenje za realizaciju nastavnog procesa.

Dakle, mora se razgovarati, a posao profesora jeste realizacija nastavnog procesa.

Rektorat BU, zgrada rektorata beougradskog univerziteta, foto Jakov Milosevic (2).jpeg
Foto: Jakov Milošević

No, studentske blokade državnih fakulteta u Republici Srbiji kao vid protesta su nastavljene i nastavljaju se uz obrazloženje da zahtevi nisu u potpunosti ispunjeni. Bez namere da se upuštam u sociološku analizu samih zahteva i (ne)ispunjenosti zahteva, te u autentičnost aktuelnog studentskog protesta, tačnije studentskog blokadnog pokreta, ovom prilikom želim javno da iskažem neslaganje sa Saopštenjem Rektorskog kolegijuma u vezi sa odbijanjem poziva predsednika na dijalog.

Kao sociolog (sporta), smatram da odbijanje dijaloga vodi daljem produbljivanju društvene i političke krize nastale nakon stravične nesreće u Novom Sadu 01.11.2024. godine. U Saopštenju Rektorskog kolegijuma se navodi uverenje o „nemogućnosti dijaloga zbog niza nedoslednosti u javnim istupanjima predstavnika državnih organa", a pri tom se ne navode tačno koje su to nedoslednosti, niti se jasno ističe volja da se kroz dijalog dođe do rešenja. Najzad, u Saopštenju se ni u jednoj jedinoj rečenici ne pominje pronalaženje rešenja za realizaciju nastavnog procesa.

Da li je Rektorski kolegijum konsultovao Prošireni rektorski kolegijum povodom odluke iznete u saopštenju?
Zbog čega redovni profesori Univerziteta u Beogradu nisu pozvani na razgovor u vezi sa kreiranjem sadržaja saopštenja i imaju li ikakvo pravo glasa?
Da li svi mislimo isto?

Sociološki aksiom pretpostavlja heterogenost svakog modernog društva, a to znači, pored ostalog, da i u akademskoj zajednici Republike Srbije ne podržavaju svi profesori studentski blokadni pokret, ali nisu glasni, niti su prisutni u medijima iz opet, različitih ličnih i profesionalnih razloga. Jedan od razloga svakako jeste i stigmatizacija - zbog političkog angažmana svog oca stigmatizaciju sam snažno osetila a i dalje je osećam na svojoj koži.

Da, moj otac je profesor u penziji, dr Stojan Radenović, jedan od najcitiranijih matematičara zahvaljujući kome je Univerzitet u Beogradu 2016. godine dostigao plasman na Šangajskoj listi među prvih 300 univerziteta u svetu. No, ta zasluga za Univerzitet u Beogradu je 'pala u vodu' onog trenutka kada je na poziv aktuelnog predsednika 2019. godine da prekine saradnju sa King Saud Univerzitetom (Rijad, Saudijska Arabija) i nastavi da u naučnim radovima navodi afilijaciju Univerziteta u Beogradu i tako doprinese poboljšanju plasmana Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi i generalno, pomogne razvoj nauke u Republici Srbiji - odgovorio pozitivno.

tan2019824-105636748-0.jpg
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić s profesorom Stpjanom radenovićem na sastanku 2019. godine Foto: Tanjug/zoran žestić

Postavlja se pitanje zbog čega tadašnji rektor Univerziteta u Beogradu 2019. godine nije pozvao najcitiranijeg matematičara da učini nešto za bolji plasman Univerziteta u Beogradu, nego je to učinio predsednik Republike Srbije?

Kuda se dede (ne)nadležnost?

Inače, zanimljivo je da je francuski predsednik Makron čak dva puta zvao i molio mladog talentovanog fudbalera Pari Sen Žermena, Kilijana Mbapea da odloži svoj transfer u Real Madrid, uz obrazloženje da je uloga predsednika da brani svoju državu. No, u ovom slučaju, nije mi poznato da je Mbape proglašen za 'Makronovog bota i sendvičara', kako je to učinjeno Radenoviću mutatis mutandis, niti je iko u javnosti doveo u pitanje Makronovu nadležnost.

No, vratimo se blokadama i (ne)nadležnostima. Nezakonite blokade državnih visokoškolskih ustanova nedvosmisleno urušavaju državne ustanove i samu državu i njenu stabilnost bez obzira na to ko je na vlasti, dok nezakonite blokade saobraćaja svojim niskim stepenom bezbednosti upućuju na zaključak da idejni tvorac blokada saobraćaja ne voli mnogo ni studente, ni građane Srbije, a ni Srbiju.

Dok Rektorski kolegijum u poslednjem Saopštenju insistira na razmatranju (ne)ispunjenosti zahteva, a ne pominje razgovor u vezi sa nalaženjem rešenja za realizaciju nastave, u sociološkom smislu postaje politički akter koji ulazi u polje političkog aktivizma. Nastavnici mogu biti politički aktivisti, narodni poslanici, članovi političkih partija, ali ne u okviru rada na Univerzitetu. Posao i poziv nastavnika jeste realizacija nastave.

Kao sociolog sporta, želim da podsetim da je u sportu stagnacija sinonim za propadanje jer ako stagnirate, drugi oko vas se razvijaju, a vi ne napredujete, dakle, propadate na neki način. Slično je i sa blokadama - državni fakulteti ne rade, ali privatni nisu u blokadi i realizuju predviđene aktivnosti. Da li to znači da studenti i profesori privatnih fakulteta nisu pravdoljubivi i da ne žale žrtve novosadske tragedije? Naravno da nije tako, jer žrtve novosadske tragedije, žrtve stravične tragedije u O.O.Š. Vladislav Ribnikar i žrtve masakra u Duboni i Malom Orašju žali i žaliće svaki građanin ove zemlje.

Drugo sociološko pitanje jeste instrumentalizacija žrtava navedenih tragedija, a čije razmatranje prevazilazi okvire ovog teksta.

Najzad, s obzirom na to da je u Saopštenju Rektorskog kolegijuma navedeno da „sve dok radimo u skladu sa poverenim dužnostima i u okvirima naših nadležnosti i kompetencija, radimo za dobrobit univerzitetske zajednice, studenata i celokupnog društva...", meni kao redovnom profesoru, članu akademske zajednice, ostaje nejasno zbog čega još nisam dobila odgovor na dopise upućene Rektorskom kolegijumu Univerziteta u Beogradu u oktobru 2022. godine a u vezi sa kršenjem principa kompetencije i Zakona o visokom obrazovanju koje se sprovodi na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu gde nesociolog izvodi nastavu iz medicinske sociologije već tri (3) akademske godine bez ikakvog sankcionisanja.

Biću iskrena: nemam poverenje u Rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu ni u volju njegovih članova da reše problem kršenja principa kompetencije kada je medicinska sociologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u pitanju.

Pročitavši Saopštenje o odbijanju poziva predsednika na dijalog, a s obzirom na navedeno iskustvo nedelanja, tačnije ignorisanja kada je u pitanju konkretan i ne tako teško rešiv problem medicinske sociologije, nisam uverena u iskrenu želju Rektorskog kolegijuma da se dijalogom dođe do rešenja u slučaju kompleksne situacije sa studentskim blokadama, i zato ovim putem iskazujem vlastito neslaganje sa Saopštenjem Rektorskog kolegijuma. Iskreno se, ipak, nadam da će Rektorski kolegijum shvatiti značaj dijaloga u rešavanju aktuelne društvene i političke krize i da će uskoro ponuditi plan za realizaciju nastavnog procesa.

Redovni prof. dr Sandra Radenović"

 KO JE ODGOVORAN ŠTO NEMA DIJALOGA U DRUŠTVU:

KO JE ODGOVORAN ŠTO NEMA DIJALOGA U DRUŠTVU? Profesor Petričković: Pitanje je koliko studenata je uopšte u blokadi, vidim da ih ima i u trećem dobu Izvor: Kurir televizija