SRBIN U SINGAPURU SAM PRAVI KAJMAK JER NE MOŽE DA NAĐE ONAJ KAO KOD KUĆE! Đorđo vodi restoran u Aziji, a jednu stvar iz Loznice nikada nije zaboravio! (FOTO)
Od detinjstva u Loznici do mesta izvršnog šefa restorana u Singapuru, Đorđo Ćetković prošao je dug profesionalni put. Danas rukovodi timom od devet kuvara u jednom od najdinamičnijih gastronomskih centara Azije, ali se ni posle godina provedenih u inostranstvu nije odrekao ukusa i običaja koje je poneo iz Srbije.
Sam priprema kajmak, slavi krsnu slavu i čuva tradicionalne recepte, a pripremio je i kuvar sa 165 jela iz Srbije i Grčke.
U Singapuru, gradu u kojem se na svakom koraku susreću različite kulture i kuhinje, Đorđo Ćetković danas vodi kuhinju grčko-mediteranskog restorana Pano Kato. Iako njegov posao zahteva svakodnevnu organizaciju, preciznost i rad sa internacionalnim timom, za njega je hrana mnogo više od profesije. Ona je i način da ostane povezan sa zemljom iz koje potiče.
Rođen u Tuzli, odrastao u Loznici, a karijeru izgradio u svetu
Đorđo je rođen u Tuzli, pre rata, a odrastao je u Loznici, gradu za koji ga vezuju detinjstvo i porodični koreni.
– Rođen sam u Tuzli, pre rata, a odrastao sam u Loznici, jer mi je majka sa druge strane Drine. Ekonomsku školu, smer kuvar, završio sam vanredno u Požarevcu, u tadašnjoj Srbiji i Crnoj Gori, i od 2004. godine sam u ugostiteljstvu i kuhinjama – priča Ćetković.
Njegova profesionalna karijera traje više od dve decenije. Radio je u Srbiji, Austriji, Švajcarskoj, Nemačkoj i Portugalu, pre nego što ga je posao odveo u Singapur.
Svaka zemlja u kojoj je radio, kaže, donela mu je novo iskustvo i drugačiji pogled na profesiju.
– Svaka zemlja me je naučila nešto drugo: disciplinu, preciznost, poštovanje namirnice.
Po dolasku u Singapur najpre je radio u restoranu Zorba’s, na poznatoj lokaciji Clarke Quay. Od 2024. do 2026. godine bio je deo ugostiteljske grupacije The Black Hole Group, a od 1. juna 2026. godine obavlja funkciju izvršnog šefa restorana Pano Kato, koji se nalazi u tržnom centru Tanglin Mall.
Danas je odgovoran za rad devet kuvara, kvalitet hrane, organizaciju kuhinje i održavanje standarda koji moraju biti isti svakog dana, bez obzira na broj gostiju.
– Singapur je grad u kome se na jednoj ulici sreću kineska, malajska, indijska i evropska kuhinja. Gost je iskusan i zahtevan, a tim je internacionalan. Moj posao nije samo da kuvam, nego da organizujem ljude, nabavku i standarde tako da svaki tanjir izađe isti, i u ponedeljak u podne i u subotu uveče kad je restoran pun.
„Sam pravim kajmak, jer ga ovde nema kakav treba da bude“
Iako svakodnevno priprema mediteranska jela i radi sa namirnicama karakterističnim za različite svetske kuhinje, Đorđo nije zaboravio ono što se nekada jelo u njegovoj porodici.
U Singapuru sam priprema kajmak, jer ukus kakav pamti iz Srbije ne može lako da pronađe.
– Kod kuće sam i dalje Srbin. Sam pravim kajmak, jer ga ovde nema kakav treba da bude.
Za njega je pripremanje domaće hrane način da i na drugom kraju sveta sačuva deo svog odrastanja.
Ali nije kajmak jedino što ga vezuje za Srbiju.
Krsna slava u Singapuru: Umesto stotinu gostiju, mali porodični sto
Jedna od najvećih razlika između života u Srbiji i Singapuru, kaže, oseća se kada dođe vreme za krsnu slavu.
U Srbiji su to bila velika porodična okupljanja, sa mnogo rodbine, prijatelja i gostiju. U Singapuru se slava obeležava mnogo skromnije, ali se običaj ne preskače.
– Za slavu nas je u Singapuru mali porodični sto, uglavnom porodica moje supruge, dok se u Srbiji slava slavi tri dana i kroz kuću prođe skoro sto ljudi. Ta razlika me najviše podseti koliko je dom daleko, ali i koliko ga nosim sa sobom.
Upravo kroz takve trenutke, porodične običaje i poznate ukuse, Đorđo čuva vezu sa svojim poreklom.
Želi da pokaže Aziji da srpska kuhinja nije samo roštilj
Ćetković je i ambasador Kulinarske federacije Srbije za Aziju, a tu ulogu doživljava kao priliku da srpsku gastronomiju predstavi na drugačiji način.
Smatra da domaća kuhinja ima mnogo bogatiju tradiciju nego što je poznato ljudima koji Srbiju povezuju isključivo sa roštiljem i mesnim specijalitetima.
– To je obaveza da srpsku kuhinju predstavim ozbiljno, kao kuhinju sa istorijom, tehnikom i identitetom, a ne samo kao roštilj. Azija voli priče iza hrane, a mi imamo priču koju vredi ispričati.
Njegova želja je da se kroz tradicionalna jela predstave i istorija, običaji i kulturno nasleđe Srbije.
Pripremio kuvar sa 165 recepata iz Srbije i Grčke
Pored svakodnevnog rada u restoranu, Đorđo se posvetio i zapisivanju tradicionalnih recepata.
Pripremio je knjigu „Veliki kuvar baštine – Ukusi Srbije i Grčke“, koja sadrži 165 recepata, uključujući i posna jela.
Uporedo je pripremio i izdanje na engleskom jeziku, pod nazivom „The Grand Heritage Cookbook“, namenjeno međunarodnoj publici.
– Pripremio sam kuvar „Veliki kuvar baštine – Ukusi Srbije i Grčke“, sa 165 recepata na srpskom, uključujući i posna jela, i englesko izdanje „The Grand Heritage Cookbook“. Srpsko izdanje je za naše ljude i za čuvanje nasleđa, a englesko da i Azija upozna srpsku kuhinju.
Za njega zapisivanje recepata nije samo kulinarski posao. To je način da se sačuvaju jela koja su se generacijama prenosila u porodicama, često bez preciznih mera, pisanih uputstava ili kuvara.
Veruje da recepti koje pamtimo iz detinjstva zaslužuju da budu zapisani kako ne bi nestali sa generacijama koje su ih pripremale.
„Gde god da ste, ne zaboravite ukuse svog detinjstva“
Iza međunarodne karijere, rada u evropskim restoranima i odgovornog posla u Singapuru, Đorđo Ćetković kaže da nije zaboravio odakle je krenuo.
Njegova poruka ljudima koji žive daleko od Srbije, ali i onima koji su ostali u domovini, jednostavna je:
– Gde god da ste, ne zaboravite ukuse svog detinjstva. Recept koji nosite u glavi nije recept dok ga ne zapišete i ne prenesete dalje.
Od Loznice do Singapura promenio je zemlje, restorane i kuhinje u kojima radi. Ali kajmak koji sam priprema, porodična slava i recepti koje čuva ostali su njegov način da se vrati kući, makar kroz ukuse i mirise.
Kurir.rs/Foto: Lična arhiva Đorđa Ćetkovića