BEOGRAD - Parastosom u crkvi Svetog Marka, koji je služio protojerej Jovan Blagojević, danas je obeleženo 23 godine od hrvatske vojne agresije "Bljesak" i stradanja Srba u Zapadnoj Slavoniji.
Parastosu je prisustvovao i predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, koji je rekao da hrvatska vojna agresija "Bljesak", u kojoj je proterano više od 20.000 Srba i ubijeno blizu 300 srpskih zarobljenika civila, "predstavlja završni čin etničkog čišćenja Srba sa prostora Zapadne Slavonije". On je podsetio da je još tokom jeseni 1991. godine sa većeg dela Zapadne Slavonije "proterano preko 80.000 Srba, da je spaljeno, minirano i uništeno oko 200 srpskih sela, jer su Srbi bili u apsolutnoj većini, da je uništeno preko 5.000 srpskih kuća".
Navodi da je tokom i posle vojne operacije "Bljesak", 1995. godine, hrvatska vojska i policija počinila brojne zločine na srpskim civilima i zarobljenicima i da, 23 godine posle, hrvatsko pravosuđe nije procesuiralo, niti osudilo nijednog nalogodavca ovog strašnog zločina.
"Nažalost, generalno hrvatsko društvo nije spremno da se suoči sa zločinačkom prošlošću, nije spremno da ima iste standarde prema ratnim zločinima i prema žrtvama, a temelj takvog odnosa Hrvatske prema prošlosti jeste lažni mit o domovinskom ratu, prema kome su Srbija, krajiški Srbi i JNA bili agresori i zločinačka strana, a Hrvatska je tobože bila nevina žrtva koja je vodila takozvani pravedan, oslobodilački rat", kazao je Linta novinarima.
Istakao je da dok takvo stanje bude u Hrvatskoj, Srbi ne mogu očekivati da će njihove žrtve dobiti satisfakciju, da će hrvatski zločinci biti kažnjeni.
"Više ništa ne očekujem ni od međunarodne zajednice, EU, Berlina, Vašingtona. Očigledno da geopolitički razlozi utiču da Hrvatska kao lojalan član zapadne alijanse nema obavezu da poštuje temeljne vrednosti EU, a to su ljudska prava i antifašizam", kazao je Linta.
Predsednica Udruženja porodica poginulih i nestalih "Suza" Dragana Đukić kazala je novinarima da je ta agresija hrvatske vojske na porodice ostavila veliki trag, te da su porodice nezadovoljne, jer se još uvek veliki broj ljudi vodi kao nestala lica.
"Problem nestalih je podignut na najviši nivo, ali obećanja zvaničnika ne prati realizacija. Nezadovoljni smo i ne možemo da verujemo da se u 21. veku i posle 23 godine samo priča da je to humanitarno pitanje, a da rezultata nema. Da imamo majke koje i dalje čekaju posmrtne ostatke i da ne mogu za svog života da sahrane svoju decu", kazala je Đukić.
(Kurir.rs/Tanjug/Foto: Tanjug/Tanja Valič)
