Označavanje neke hrane kao potencijalno "zavisne" moglo bi pomoći ljudima da promene svoju ishranu, rekli su naučnici, budući da procene pokazuju da bi se svaka sedma odrasla osoba i svako osmo dete moglo "navući" na industrijski visoko prerađenu hranu (UPF).
Istraživači su rekli da bi način na koji neki ljudi konzumiraju hranu bogatu mastima i ugljenim hidratima mogao "ispuniti kriterijume za dijagnozu poremećaja zavisnosti".
Ponašanja koja zadovoljavaju taj kriterijum su, između ostalih, intenzivna želja, simptom odvikavanja, manja kontrola nad unosom i nastavak upotrebe uprkos posledicama poput poremećaja prejedanja, lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja te nižeg kvaliteta života, navodi se.
Tim međunarodnih istraživača ukazuje na meta-analizu 281 studije iz 36 zemalja. Ona pokazuje da se "zavisnost o ultraprerađenoj hrani" javlja kod 14 posto odraslih i 12 posto dece.
Naučnici kažu da bi, označavanje neke hrane visokim udelom ugljenohidrata i masti kao "zavisničke", potencijalno moglo poboljšati zdravlje kroz promene društvenih i kliničkih politika.
Najćešće konzumirana ultraprerađena hrana u uobičajenoj ishrani:
- industrijski proizveden hleb
- gotova hrana
- žitarice za doručak
- kobasice i druge mesne prerađevine
- konditorski proizvodi
- keks
- peciva, zemičke i torte
- industrijski proizveden pomfrit
- gazirana pića, sokovi od voća i đusevi
- slane grickalice (uključujući čipseve)
- sosovi, dresinzi i moca
- konzervirana hrana kao što su kuvani pasulj i supe
- alternative mesu
- sojini derivati
- zamene za mlečne proizvode
- Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva da stvaraju zavisnost, mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnog zdravlja - rekla je Ashley Gearhardt, profesor psihologije na na Univerzitetu u Mičigenu.
Istraživači iz SAD, Brazila i Španije ističu da "rafinirani ugljenohidrati ili masti izazivaju slične nivoe dopamina u moždanom striatumu kao one koje se vide kod supstanci koje izazivaju zavisnost poput nikotina i alkohola".
- Iako aditivi, koji se dodaju hrani zbog ukusa i kako bi "poboljšali osećaj u ustima", sami po sebi verovatno neće izazvati zavisnost, mogli bi "postati snažni pojačivači učinaka kalorija u crevima" - napisali su.
Na primer hleb pravljen od pšeničnog brašna, vode, soli i kvasca je prerađen, ali ako mu dodate emulgatore ili veštačke boje on postaje ultraprerađen. Tako je i sa običnom ovsenom kašom, kornflejksom i pšeničnim pahuljicama - one su minimalno prerađene, međutim kad proizvođač doda šećer, veštačke ukuse ili boje, postaju ultraprerađene.
Imamo primer i običnog jogurta koji je kao takav minimalno preraden, ali uz dodavanje zaslađivača, konzervansa, stabilizatora ili veštačke boje postaje - ultraprerađen.
Kurir/Poslovni.hr