Šta možete da uradite? Osobu koja je prijavljena na vašoj adresi ne možete da odjavite, ali možete da pasivizirate adresu. To podrazumeva označavanje u evidenciji nadležnog organa da građanin ne stanuje na adresi prijavljenog prebivališta ili boravišta.
- Pasiviziranje adrese u konkretnom slučaju znači da policija dođe na lice mesta, utvrdi da to lice o kojem govorimo ne živi na toj adresi. Njemu se ne odjavljuje prebivalište niti boravište, i i dalje u ličnoj karti stoji ta adresa, ali je upisan u evidenciji da faktički ne živi na toj adresi. Donosi se rešenje, to rešenje se dostavlja i trećem licu. Sada, na koju adresu se šalje, to je malo upitno - rekao je Nenad Vladić iz udruženja "Za krov nad glavom".
Kada dođe do pasiviziranja adrese, građanin treba u roku od osam dana da prijavi stvarnu adresu stanovanja ili da izjavi žalbu.
- Zakon tako propisuje, jer na takvo rešenje postoje pravo žalbe. Nakon isteka do osam dana, vi takvo rešenje možete koristiti i u izvršnom postupku, gde biste dokazivali da su to vaše stvari, da tu vi živite, da je to vaš stan i tako dalje - objašnjava Vladić.
- Morate da čuvate nekakve ugovore o kupovini i tako dalje, morate da dokazujete šta je čije. Ja mislim da nas ova situacija uopšte stavlja u priliku da smo jako nepoverljivi jedni prema drugima. Došli smo u situaciju da zbog postojanja javnih izvršitelja koji deluju na način na koji deluju od 2011. godine, da se svi plašimo jedni drugih - smatra Vladić.
Prebivalište je mesto u kome se građanin nastanio sa namerom da u njemu stalno živi i u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti (profesionalnih, ekonomskih, kulturnih…), a boravište je mesto u kome građanin privremeno boravi duže od 90 dana.
- Svi građani ove zemlje su dužni, prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana, prijaviti i odjaviti prebivalište, a i boravište. Ali to ne čine i nemaju posledice, nažalost. Zato to i jeste danas veliki problem. Za neprijavljivanja prebivališta ili boravišta predviđena novčana kazna u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara. Ali evo, iz svog ličnog iskustva nikad nisam čuo da je iko bio novčano kažnjen za takav prekršaj - kaže Vladić.
Izvršitelji popisuju, plene i prodaju stvari sa one adrese na kojoj je dužnik prijavljen.
Prijatelj ili član porodice zamolili su vas da ga prijavite na svoju adresu. Međutim, on se nalazi u nevolji i duguje novac, pa izvršitelji dolaze, plene i prodaju vašu imovinu. Iako mnogi ne znaju i ne očekuju ovako nešto, izvršitelji na to, od 2011. godine imaju zakonsko pravo.
- Godine 2011. godine je uvedena funkcija javnog izvršitelja, koji je u stvari privatni preduzetnik koji je preuzeo taj deo posla koji je nekada radio sud, u svoje ruke. Izvršitelji pod nekakvim izgovorom efikasnosti gledaju da vam naplate dugove kako bilo - objašnjava Vladić.
Lice koje je prijavljeno na vašu adresu može imati određena dugovanja, pa prema tome izvršitelji za prinudnu naplatu dugovanja dolaze da popišu, zaplene i prodaju stvari sa one adrese na koju je prijavljeno.
- Javni izvršitelj je dužan kada je u pitanju, na primer, popis pokretnih stvari on mora da dođe na adresu prebivališta. Ne može da dođe tek tako negde, nego dolazi preko prebivališta. Imali smo situaciju u praksi da izvršenom dužniku bude prodata jedina nepokretnost. I na toj nepokretnosti je imao prijavljeno prebivalište. Nakon iseljenja, on ostaje bez jedinog doma, a ostalo mu je to prebivalište na toj adresi. On ne može da prijavi novo prebivalište bez nove adrese, a on nema gde da prijavi. Stižu mu računi za Infostan, za struju, za sve ostalo, pokreću se izvršenja protiv dužnika za račune koje on je napravio. I sve mu se šalje na tu adresu, a on ne zna ništa o tome. I onda u toj situaciji, na primer, novom vlasniku stana će kucati javni izvršitelj i da njemu oduzima stvari iako dužnik više nema veze sa tim - ispričao je Vladić.
Kurir.rs/Blic